U srcu planinskog lanca Malog Kavkaza, Armenija slavi božić usred godine pune izazova. Sestre Armenske kongregacije Bezgrešnog začeća u Gyumriju, u blizini turske granice, naporno rade kako bi pružile utjehu djeci raseljenoj u ratu.
Autor Marine Henriot
Božićne svečanosti u Armeniji traju od 25. prosinca za Katoličku crkvu do 6. siječnja za Armensku apostolsku crkvu.
Papa Franjo podsjetio je na patnje raseljenih zbog rata u Nagorno Karabahu tijekom svog blagoslova Urbi i Orbi 25. prosinca dok je molio za mir i bratstvo:
“Neka se približi dan konačnog mira između Armenije i Azerbajdžana. Neka bude unaprijeđen provođenjem humanitarnih inicijativa, povratkom izbjeglica svojim domovima u zakonitosti i sigurnosti, te uzajamnim poštivanjem vjerskih tradicija i mjesta bogoslužja svake zajednice“.
Ova poruka služi kao temeljni putokaz za opstanak Armenije, prve kršćanske države na svijetu, koja proslavlja Božića na kraju još jedne izazovne godine.
Desetljećima uključeni u teritorijalni sukob oko regije Nagorno-Karabah, Azerbajdžan i Armenija vodili su nekoliko ratova, jedan između 1988. i 1994. i drugi u jesen 2020. U rujnu 2023., nakon brze ofenzive koju je pokrenuo Azerbajdžan, regija je službeno vraćena pod kontrolu Bakua. Nakon ove 24-satne vojne operacije vlasti Bakua uhitile su i nekoliko predstavnika separatista, a gotovo cjelokupno stanovništvo Nagorno-Karabaha, više od 100.000 od 120.000 registriranih građana, izbjeglo je u Armeniju.
Proslave u sirotištu
Gyumri, drugi po veličini grad u zemlji, nalazi se u blizini sjeverozapadne granice Armenije s Turskom. Tu tri časne sestre iz armenske Kongregacije Bezgrešnog začeća vode sirotište u kojem boravi tridesetak djece. Proslava Božića prilika je da se malo olakša mladim štićenicima sirotišta, od kojih mnogi dolaze iz Nagorno Karabaha.
“Stvaramo jaslice, organiziramo obroke, organiziramo zabave; to je slavlje”, rekla je sestra Nariné, koja je govorila za Radio Vatikan dok su bile usred priprema za dan u kojem se očekuje više od 300 ljudi, uključujući bivše mještane i njihove obitelji .
Djeca, objasnila je, često slave Božić dva puta: 25. prosinca i 6. siječnja. “To ne predstavlja nikakav problem za obitelji”, dodala je sestra Nariné, ističući odličan odnos i razumijevanje među različitim vjerskim obredima.
“Bojimo se novog rata u Armeniji; nismo navikli živjeti u miru”, jadala se časna sestra.
U sirotištu, nastavila je, psiholozi pružaju podršku raseljenoj djeci jer u Gyumriju, iako je geografski udaljen od Nagorno Karabaha, rat je sveprisutan.
“Vidimo vojnike u gradu i obitelji iz Nagorno Karabaha. Voljeli bismo da djeca zaborave ovaj rat, ali to nije lako”, rekla je.
Voljeli bismo da djeca zaborave ovaj rat, ali to nije lako.
Nade za 2024
Nakon poraza u rujnu, armenske separatističke vlasti Nagorno Karabaha pristale su raspustiti se 1. siječnja 2024. U nedavnom razvoju događaja, 22. prosinca, vođa armenskih separatista objavio je da njegov prethodni dekret kojim se naređuje raspuštanje separatističkih institucija nije valjan.
Unatoč nekim pozitivnim signalima poput obećanja Erevana i Bakua da će “normalizirati” svoje odnose, promatrači su i dalje skeptični oko potpisivanja mirovnog sporazuma između dva susjeda.
Zajedno s djecom u Gyumriju, sestra Nariné ima samo jednu želju za 2024.: “Iznad svega želimo mir. Svi žele mir. Molimo.”
“Želimo mir. Svi žele mir. Molimo se.”
