Vijesti iz Rima, 14. veljače 2024. / 14:00 sati
Sve su oči bile uprte u prvi susret pape Franje s novim argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem u ponedjeljak u Vatikanu.
Uostalom, u prošlosti je Milei koristila zajedljiv jezik protiv pape, nazivajući ga “podlim” i “imbecilom”, između ostalih uvreda.
Međutim, od svoje uvjerljive pobjede bez presedana prošlog studenog, Milei je ublažio svoj ton i odlučio izgraditi pomirljiviji odnos s 87-godišnjim papom.
Zapravo, nije bilo znakova ljutnje ili ogorčenosti kada su se dvojica čelnika zagrlila na viralnoj fotografiji u nedjelju, 11. veljače, u bazilici svetog Petra nakon mise proglašenja svetim Mame Antule, prve svetice u Argentini.
Lako upoznavanje proširilo se i na njihovu službeni bilateralni sastanak održanom u Apostolskoj palači u Vatikanu u ponedjeljak, 12. veljače, gdje su razgovarali više od sat vremena, što je neuobičajeno dugo za službene susrete pape i šefova država.
Francisco Sánchez, podtajnik argentinskog Ministarstva vanjskih poslova, međunarodne trgovine i bogoslužja — koji je bio dio službenog izaslanstva te zemlje u Vatikanu — rekao je sastanak je bio pun “iznenađujućih aspekata” i “odvijao se na vrlo srdačan način, s puno simpatije, s puno prijateljstva između njih dvoje.”
Jedan Argentinska internetska novinska kuća izvijestio je da je nakon sastanka Milei rekao da je papa “bio zadovoljan programom ekonomske i socijalne potpore” koji je njegova vlada predvodila od preuzimanja dužnosti 10. prosinca 2023.
Iako i Milei i Francis potječu iz Argentine – oboje su rođeni u Buenos Airesu – imaju radikalno različita ekonomska stajališta.
Gospodarska perspektiva pape Franje
Od svog izbora za papu 2013., Franjo je društvenu, ekonomsku i ekološku pravdu postavio kao ključnu brigu svog pontifikata, napisavši nekoliko papinskih dokumenata o tim temama, uključujući svoju apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium 2013. godine, njegova temeljna enciklika o okolišu iz 2015. godine Laudato Si’, Fratelli Tutti u 2020., i Laudate Deum — drugi obrok od Laudato Si’ – 2023. godine.
U Evangelii Gaudium Franjo je osudio ono što je vidio kao “novo idolopoklonstvo novca”, tvrdeći da bezbrojni ekonomski problemi s kojima se svijet suočava proizlaze iz dezinformiranog vjerovanja u “teorije curenja”.
Papa je ocijenio da ova ekonomska teorija “nikada nije potvrđena činjenicama, izražava grubo i naivno povjerenje u dobrotu onih koji posjeduju ekonomsku moć i u sakralizirano funkcioniranje prevladavajućeg ekonomskog sustava”.
Franjo je dalje kritizirao ovo gledište, naznačujući da ono “održava[s] stil života koji isključuje druge” i da nas “kultura blagostanja umrtvljuje; oduševljeni smo ako nam tržište ponudi nešto novo za kupnju.”
U skladu s konzumerističkim stavovima, Papa je primijetio da nas „sadašnja financijska kriza može natjerati da previdimo činjenicu da je nastala u dubokoj ljudskoj krizi: poricanju primata ljudske osobe“.
“Svjetska kriza koja utječe na financije i gospodarstvo otkriva njihove neravnoteže i, iznad svega, nedostatak stvarne brige za ljudska bića; čovjek je sveden samo na jednu od svojih potreba: potrošnju”, nastavio je.
Ova osuda konzumerizma i “idolopoklonstva” novca postala je uobičajeni refren tijekom Papinih govora. U govor na Drugom svjetskom susretu narodnih pokreta tijekom svog apostolskog posjeta Boliviji 2015., papa je osudio “nesputanu jurnjavu za novcem” i čak ju nazvao “đavoljim gnojem”.
“Kada kapital postane idol i vodi odluke ljudi, kad pohlepa za novcem zavlada cijelim socioekonomskim sustavom, ona uništava društvo, osuđuje i zarobljava muškarce i žene, uništava ljudsko bratstvo”, izjavio je Papa.
U svom radu “Franjo i pastoralna geopolitika ljudi i njihovih kultura: Strukturalna opcija za siromašne”, profesor Rafael Luciani s Bostonskog koledža tvrdi da papa “predlaže da krenemo prema alternativnom svjetskom poretku koji je policentričan, koji priznaje periferije i ono iz periferije može stvoriti nove načine odnosa prema globalnom i lokalnom.”
Papa, prema Lucianiju, predlaže “ljudskiji pogled na svijet” koji je u skladu s pozivom na veći “dijalog” u nastojanju za općim dobrom.
Jedan od najnovijih primjera papinog prihvaćanja dijaloga s različitim skupinama bio je njegov siječanjski sastanak s predstavnicima DIALOP-a (Projekt transverzalnog dijaloga)udruga europskih ljevičarskih političara i akademika koja nastoji premostiti katoličko socijalno učenje i marksističku teoriju.
U ovom susretu Papa je rekao: “Uvijek postoji velika potreba za dijalogom, stoga se ne bojte”, dodavši da “politika koja je doista u službi čovječanstva ne može dopustiti da je diktiraju financijski i tržišni mehanizmi. ”
U Franjinoj rodnoj Argentini ekonomska situacija je posebno teška jer se zemlja bori s troznamenkastom inflacijom, slabom valutom, iscrpljenim deviznim rezervama i rastućim siromaštvom.
Analiza situacije objavljeno u New Yorkeru primijetio je da je “od 2000 [Argentina] u tri navrata nije platio svoj državni dug. Gospodarstvo je zapalo u recesiju, a stopa inflacije dosegla je 142,7%. Četiri od 10 Argentinaca živi u siromaštvu, a u posljednje četiri godine vrijednost argentinskog pezosa pala je za više od 90% u odnosu na američki dolar.”
Javier Milei, prvak slobodnog tržišta
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Kada je Milei, libertarijanac i samoproglašeni anarho-kapitalist, pobijedio na predsjedničkim izborima u zemlji uvjerljivom pobjedom u studenom prošle godine, to je signaliziralo veliku promjenu u argentinskoj političkoj ravnoteži i radikalnu promjenu u vladinoj ekonomskoj politici.
Mileijeve ekonomske pozicije najbolje se mogu opisati kao neoliberalne, slijedeći tradiciju ekonomista slobodnog tržišta poput Miltona Friedmana i Čikaške škole ekonomije, koji smatraju da je ograničeno uplitanje države nužno za gospodarski rast i prosperitet.
Nakon preuzimanja dužnosti 10. prosinca 2023., Milei je obećao pokrenuti niz sveobuhvatnih gospodarskih reformi putem svog plana “motornom pilom”, koji je uključivao goleme rezove javne potrošnje, reforme javne uprave i ukidanje riznice, New York Times prijavio.
Za Milei, sloboda je jednaka ekonomskim mogućnostima i prosperitetu. Tijekom svog inauguracijskog predsjedničkog govora, on navedeno: “Jedini izlaz iz siromaštva je uz više slobode.”
Ovaj 53-godišnji ekonomist ponovio je ovaj poziv kada je prošlog mjeseca govorio na 54. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švicarskoj.
U Davosu je Milei održao 20-minutni govor u kojem je osudio ono što je vidio kao “opasnost” s kojom se suočava Zapad, za koju je tvrdio da je rezultat “vizije svijeta koja neumoljivo vodi u socijalizam, a time i u siromaštvo”.
Milei je dalje osudio “kolektivističke eksperimente” u proteklih 100 godina, koji “nikada nisu rješenje za probleme koji pogađaju građane svijeta. Umjesto toga, oni su glavni uzrok.”
Za razliku od papinih izjava u Laudato Si’Milei je tvrdio da je gledajući povijesne trendove jasno da je “kapitalizam doveo do eksplozije bogatstva od trenutka kada je prihvaćen kao ekonomski sustav.”
“Kapitalizam slobodne trgovine kao ekonomski sustav jedini je instrument koji imamo za okončanje gladi, siromaštva i ekstremnog siromaštva diljem našeg planeta. Empirijski dokazi su neupitni,” nastavio je Milei.
Papa, iako nije bio prisutan na događaju, poslao je a pismo utemeljitelju WEF-a, Klausu Schwabu, 17. siječnja, gdje se dotaknuo mnogih temeljnih tema svog pontifikata, pišući: „iskorištavanje prirodnih resursa nastavlja obogaćivati nekolicinu dok ostavlja cijele populacije, koje su prirodni korisnici tih resursa , u stanju bijede i siromaštva.”
Papa je također istaknuo važnost usklađivanja državne politike i poslovne prakse za razvoj novih ekonomskih paradigmi koje „po samoj svojoj prirodi moraju uključivati podređivanje težnje za moći i individualnim dobitkom, bilo političkim ili ekonomskim, općem dobru naše ljudske obitelji, dajući prednost siromašnima, potrebitima i onima u najranjivijim situacijama.”
Nasuprot tome, u Mileijevom govoru u Davosu 18. siječnja primijetio je da je “ljevičarski doxa napao kapitalizam, navodeći pitanja morala, govoreći – to je ono što klevetnici tvrde – da je nepravedan. Kažu da je kapitalizam zao jer je individualistički, a da je kolektivizam dobar jer je altruističan.”
Matthew Santucci je dopisnik CNA iz Rima sa sjedištem u uredu EWTN-a u Vatikanu. Odrastao je u Connecticutu, a od 2020. živi u Rimu. Diplomirao je povijest na Fordhamu i magistrirao međunarodne odnose na Luissu Guidu Carliju.
