Bangalore, Indija, 12. veljače 2024. / 14:00 sati
Katolička crkva u Indiji pozvala je na obilježavanje 22. ožujka kao “dana molitve i posta za mir i sklad u zemlji”.
“Postoji religijska polarizacija bez presedana koja šteti cijenjenom društvenom skladu u našoj zemlji i ugrožava samu demokraciju”, navodi se u izjavi objavljenoj na kraju 36. dvogodišnje skupštine Indijske katoličke biskupske konferencije (CBCI) u Bangaloreu.
“Postoji bojazan da stavovi koji izazivaju podjele, govori mržnje i fundamentalistički pokreti nagrizaju pluralistički etos koji je oduvijek karakterizirao našu zemlju i njezin ustav. Temeljna prava i prava manjina zajamčena ustavom nikada ne bi smjela biti narušena”, stoji u priopćenju.
Hinduističke zastave podignute na crkvama i džamijama
Neobično kritična izjava indijske crkve viđena je kao kritika federalne vlade koju vodi premijer Narendra Modi, vođa BJP (Bharatiya Janata stranke), za kojeg promatrači kažu da promiče hinduistički nacionalistički program od 2014. kada je preuzeo dužnost.
Milijuni među više od milijardu indijskih Hindusa bili su prikovani za televizijski prijenos posvećenja velikog hrama posvećenog gospodaru Ramu — istaknutom hinduističkom božanstvu sjeverne Indije — u Ayodhyi u sjevernom Uttar Pradeshu 22. siječnja.
Modi je sudjelovao u ceremoniji, nazvavši je “povijesnim danom”. Potaknuo je ljude da proslave otvaranje hrama ukrašavanjem svojih kuća i paljenjem uljanica, izvijestio je UCA News.
Kršćani i muslimani digli su uzbunu kada su hinduistički fundamentalisti izašli na ulice i izvjesili hinduističke šafranove zastave na vrhove crkava i džamija.
Međutim, lokalne vlasti u Madhya Pradeshu kojim vlada BJP nisu poduzele mjere protiv onoga što su mnogi vidjeli kao antikršćanski i antimuslimanski čin.
Šef policije okruga Jhabua, Agam Jain, na pitanje o jednom od incidenata u crkvi rekao je: “Pitali smo ga [the pastor] za postupanje po pritužbi, ali je on to odbio, navodeći da se nema što buniti, jer su mu poznati oni koji su postavili zastavu na vrh kuće. Nije se htio žaliti”, izvijestio je New Indian Express.
Sve veći progon kršćana
Stanovništvo Indije čine 79,8 % hinduisti, 14,2 % muslimani i 2,3 % kršćani. U državi Uttar Pradesh – najmnogoljudnijoj indijskoj državi s 230 milijuna stanovnika – samo 0,18% su kršćani.
U prosincu je Ujedinjeni kršćanski forum (UCF), ekumenski forum koji prati protukršćansko nasilje u okrugu, objavio popis od 687 incidenata nasilja nad kršćanima iz prva 334 dana 2023. U izvješću se također navodi da su sporadični incidenti antikršćansko nasilje postalo je endemsko otkako su BJP i Modi došli na vlast 2014.
Dok je 2014. godine prijavljeno samo 147 incidenata nasilja nad kršćanima, UCF je istaknuo da su incidenti od tada postojano rasli na 687 u 2023. godini.
Kao odgovor na sve češće slučajeve progona, biskupova izjava kaže: “Apeliramo na naše političke vođe da učine sve moguće kako bi očuvali osnovnu strukturu ustava, posebice preambulu, koja proglašava Indiju ‘suverenom, socijalističkom, sekularna demokratska republika posvećena pravdi, jednakosti i bratstvu.’”
U međuvremenu, došlo je do zbora prosvjeda diljem političkog spektra usred čelnika BJP-a koji pozivaju na uklanjanje riječi “sekularan” i “socijalistički” iz indijskog Ustava jer su hinduistički nacionalisti iznijeli to pitanje pred federalni Vrhovni sud.
Katolici pozvani da glasaju
“Široko je raširena percepcija da važne demokratske institucije zemlje slabe, federalna struktura je pod stresom, a mediji ne ispunjavaju svoju ulogu četvrtog stupa demokracije”, žalili su se indijski biskupi.
Skupština biskupa 174 indijske biskupije pozvala je “sve građane da se upišu kao glasači i izvrše svoju svetu dužnost glasanja mudro kako bismo izabrali vođe koji su predani ustavnim vrijednostima i uzdizanju siromašnih.”
Prema izbornoj komisiji Indije, procjenjuje se da 986 milijuna ljudi u Indiji ima pravo glasa na općim izborima koji bi se trebali održati ovog proljeća.
“Budući da se približavaju opći izbori, svi kršćani s pravom glasa trebali bi biti motivirani da daju svoj glas jer je to važna dužnost”, pozvao je nadbiskup Leopoldo Girelli, apostolski nuncij u Indiji, u svom inauguralnom govoru skupštini CBCI-ja 31. siječnja.
Pri glasovanju, rekao je nuncij, “treba imati na umu da će zastupnik poštivati vjersku slobodu, podržavati ljudsko dostojanstvo i poticati demokratski proces”.
Dok je Indija “priznata kao nova gospodarska sila u svijetu”, ističe se u priopćenju CBCI-ja, “čini se da je ekonomski razvoj u zemlji imao koristi samo u malom postotku. Stopa nezaposlenosti znatno je porasla. Migracije velikih razmjera mnogima su prouzročile neizrecivu bijedu.”
“Također, znanstveni i tehnološki razvoj nije zahvatio većinu naših ljudi, osobito u ruralnim područjima, što je rezultiralo digitalnim jazom”, stoji u priopćenju skupštine HBCI-a koja je raspravljala o temi “Odgovor Crkve na trenutnu društveno-političku situaciju u zemlji i prednostima i izazovima umjetne inteligencije.”
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Premda je priznao “ogromne dobrobiti umjetne inteligencije u području zdravstvene zaštite, poljoprivrede, obrazovanja i istraživanja”, skupština je upozorila da “iste tehnologije mogu postati alati za širenje mržnje, nasilja, manipulacije i društvene netrpeljivosti.
Ističući da se “ljudski podaci prikupljeni digitalnim platformama i umjetnom inteligencijom mogu zloupotrijebiti za potkopavanje privatnosti pojedinaca i obitelji”, indijski biskupi pozvali su vladu “da regulira razvoj i korištenje umjetne inteligencije kako bi potaknula najbolje prakse i spriječila zloporabe .”
“Ako sada ne progovorimo, kada ćemo to učiniti?” viši nadbiskup rekao je CNA-u na pitanje o snažnom kritičkom sadržaju izjave.
Anto Akkara je novinar koji piše iz Bangalorea u Indiji. Redoviti je dopisnik National Catholic Register-a. Osim međunarodnog izvještavanja, Akkara je napisao knjige i producirao dokumentarne filmove koji govore o mučenicima Kandhamala. Dobitnik je nagrade St. Titus Brandsma za novinarstvo.
