Svetkovina bl. Augustina Kažotića proslavljena je u subotu, 3. kolovoza 2024. u Nacionalnom svetištu bl. Augustina Kažotića u Trogiru.
Za proslavu su se vjernici pripremali devetodnevnom duhovnom pripravom, čija je posljednja dva dana predvodio novoizabrani provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Tomislav Kraljević.
Središnje misno slavlje na svetkovinu predvodio je sisački biskup Vlado Košić, uz koncelebraciju provincijala fr. Tomislava Kraljevića, fr. Petra Galića, fr. Joze Čirka, fr. Slavka Sliškovića, fr. Ante Kazotija, fr. Ivana Dominika Iličića, don Nikole Šakića, don Nikole Mikačića, don Dražena Balića, don Domagoja Babića te brojnih svećenika Trogirskog i susjednih dekanata.
Euharistiji je prethodila procesija oko starog dijela grada s blaženikovim relikvijama i kipom koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela uz pratnju svećenika, svečanih barjaka, Zbora bl. Augustina Kažotića, članova dominikanskog Trećeg reda, blaženikove obitelji te mnoštva vjernika.
Čestitavši nazočnima svetkovinu bl. Augustina Kažotića, propovjednik je podsjetio na blaženikov životopis. „Lik i djelo blaženog Augustina dominikanca s početka 14. stoljeća su nam i danas veoma nadahnjujući. On se rodio u ovom gradu 1260. godine, bio je biskup u Zagrebu, od 1303. do 1318. , a umro je u Luceri kao lucerski biskup na današnji dan 1323. godine. Drago nam je da je naše gore list, da potječe iz ovog dalmatinskog kraja, a budući da je veći dio svog pastirskog poziva živio u Zagrebu možemo reći kako on povezuje naš hrvatski sjever i jug. To je lijepa pouka za nas danas, kada se mnogi u našem narodu dijele, a još više ima onih koji nas žele podijeliti“, poručio je biskup Košić.
Podsjetio je da je blaženi Augustin osnovao katedralnu školu u koju su išla djeca iz bogatih i siromašnih obitelji. Bio je dakle, socijalno osjetljiv, a neki danas postavljaju pitanje ima li Crkva pravo na osnivanje katoličkih vrtića, osnovnih i srednjih škola i katoličkog sveučilišta, upitao se.
„Što se pak zdravstva tiče biskup Kažotić je u Zagrebu sadio drveće i ljekovito bilje, dao je kopati bunare da pitke vode bude za svakoga i tako je doprinosio zdravlju građana. Povjesničar Baltazar Krčelić je zapisao da se njemu ima zahvaliti što je potekao izvor na Trgu bana Jelačića kojeg danas zovemo Manduševac. Bio je teolog, teološki pisac koji je spajao vjeru i znanost. Uveo je Zagrebački obred u liturgiji koji je nažalost ukinut nakon Drugog vatikanskog sabora. Bavio se pitanjima općekršćanskog značenja i pisao o siromasima kojima je pomagao na razne načine.
Čak je došao u sukob s kraljem Robertom Anžuvincem te je 1318. godine otišao u Avignon papi Ivanu XXII. požaliti se u ime klera i vlastelina na postupke vladara, zbog čega mu je kralj zabranio povratak u Zagreb. Papa ga je poslao u Luceru, mali grad na jugu Italije. Na njegovoj lubanji i danas je vidljiva rupa koja svjedoči da je tamo zadobio udarac, vjerojatno od Saracena te bi po mišljenju pokojnog dominikanca Marijana Biškupa mogao biti proglašen i mučenikom. Augustin je tada spasio svoju dušu jer je stao u obranu malih ljudi, založio se za ono što je dobro. To ga je nažalost stajalo teških patnji, čini se i smrti, ali on je to prihvatio jer je znao da tako izvršava svoju dužnost“, kazao je propovjednik.
Istaknuo je kako se glas o blaženikovoj svetosti brzo proširio u Italiji i u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu i Trogiru. Za njega su doznali svi katolički narodi u Europi te se može reći da blaženi Augustin povezuje Hrvate i s narodima Europe kamo i pripadaju. Sa svetim Pavlom on može reći: „Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim“.
„Dragi vjernici na današnji blagdan Bogu uputimo svoje zahvale za blaženog Augustina. On je veliki uzor i nama svećenicima i vama vjernicima. Nama svećenicima kao dobar pastir, kao onaj koji govori Božje riječi i ne boji se za sebe već za narod, a vama da napredujete u obrazovanju, u brizi za zdravlje, a posebno u liturgijskom slavlju. Blaženi Augustine Kažotiću moli za nas, za svoj hrvatski narod, poveži nas još više da se držimo zajedno da nas ništa ne rastavi od ljubavi Božje“, poručio je mons. Vlado Košić.
Blaženik je zaslužio da ga se svečano proslavi jer je sve zadužio, poručio je uz čestitke okupljenima fr. Petar Galić te zahvalio Trojedinom Bogu, Majci Mariji i blaženom Augustinu Kažotiću, mons. Vladi Košiću, provincijalu, svećenicima, ministrantima, zboru i maestru Miru Miši, Udruzi Gospe od Karmela, članovima Kažotićeve obitelji, dominikanskog Trećeg reda, hrvatskoj policiji, vatrogascima, predstavnicima Sabora i Županije, Grada Trogira, Konzervatorskog odjela u Trogiru, susjednih gradova i općina te svima ostalima koji su doprinijeli proslavi.
Nakon misnih slavlja tijekom devetnice vjernici su imali priliku častiti blaženikove relikvije, a za vrijeme trodnevlja i primiti sakrament bolesničkog pomazanja.