Herojski rad i svjedočanstvo istočnih crkava u nekim od svjetski najzahvaćenijih regija istaknuto je na godišnjoj katoličkoj konferenciji za medije održanoj u Atlanti u lipnju.
“Sukob, kriza i nada: istočni katolici u svjetskim žarištima”, 75-minutna tribina zadnjeg dana konferencije od 18. do 21. lipnja, bacila je u središte pozornosti napore i izazove istočnih crkava koje se bave ljudskim i duhovnim potrebe ljudi o kojima se brinu usred nemira u Ukrajini, Etiopiji i Svetoj zemlji.
Panel je organizirao i sponzorirao Catholic Near East Welfare Association, ili CNEWA, kako bi istaknuo 50. godišnjicu svoje vodeće publikacije, časopisa ONE.
Tri govornika koji su predstavljali ove regije pridružili su se konferenciji putem Zooma: nadbiskup Borys Gudziak iz Ukrajinske katoličke nadbiskupije Filadelfije, biskup Tesfaselassie Medhin iz Adigrata, Etiopija, i Joseph Hazboun, regionalni direktor Papinske misije CNEWA za Palestinu i Izrael.
Michael JL La Civita, izvršni urednik i direktor komunikacija CNEWA-e, moderirao je panel. Otvorio je raspravu postavljajući kontekst: “Katoličke zajednice diljem Bliskog istoka, sjeveroistočne Afrike, Indije i istočne Europe — čijim narodima služi Catholic Near East Welfare Association — u središtu su događaja koji se ondje odvijaju.”
Također je primijetio: “Vjerojatno je danas hitnije nego što je bilo prije pet godina za nas da stvarno izražavamo svoj katolički identitet i imamo priče … (o) onome što crkva doživljava i kako crkve, preko vođa poput onih koji su se danas okupili , prednjače u očuvanju ljudskog dostojanstva i upućuju taj poziv.”
La Civita je podsjetila na pokrivanje značajnih povijesnih događaja u ovim regijama – na primjer, pad komunizma i početak mirovnog procesa u Svetoj zemlji – od početka izlaska časopisa 1989. godine.
“Istočne crkve nisu bile samo pod izravnim utjecajem ovih velikih događaja, već su djelovale i kao ‘utjecaji vremena’ u stvaranju onoga čemu su se vjernici nadali da će biti budućnost za opće dobro za sve”, rekao je.
Govoreći sudionicima konferencije iz Lavova u Ukrajini, Gudziak je govorio o smrti, raseljavanju i traumi koje su za posljedicu imale Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula sveobuhvatni rat 2022. Nadbiskup je istaknuo smrt više od 100 000 ukrajinskih vojnika i do 50 000 civila na područjima pod ukrajinskom kontrolom.
“Nema broja u području pod ruskom okupacijom”, rekao je.
Od 8 milijuna ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine, 2 milijuna se vratilo. Svih 4 milijuna ljudi koji su trenutno interno raseljeni smjestio je “negdje, netko”.
“Zajednice, domovi, ljudi dijele svoje kuće”, objasnio je.
“U ovakvim okolnostima ljudi vrlo brzo odrastaju”, rekao je, govoreći o utjecaju rata na studente Ukrajinskog katoličkog sveučilišta, koje on vodi kao predsjednik. Sveučilište je primilo tisuće raseljenih osoba, posebice onih s invaliditetom. Nekoliko članova sveučilišne zajednice – studenata i bivših studenata – poginulo je na prvim crtama, dodao je.
“U teškim vremenima ljudi se okupljaju”, nastavio je. “Rat daje ljudima milost da odgovore. Crkva je tu, biskupi su tu, svećenici su tu, sestre su tu, a to je jako važno. Daje ljudima potporu.”
Opisao je kako su samostani, samostani i druge vjerske kuće koje vode vjerski redovi blizu prve linije, “postali središta za humanitarnu pomoć” koja također pruža “duhovno, moralno značenje”.
“Ljudi osjećaju da pred sobom imaju Božje ikone. Crkva je tamo. Tamo gdje boli. Tamo gdje su gladni. Tamo se dojave o bombi, ili bombe zapravo padaju.
“Dakle, postoji patnja, ali postoji velika hrabrost i postoji nada, koju crkva podržava, crkva naviješta i crkva potiče.”
Medhin, koji je razgovarao sa sudionicima iz Rima, opisao je kako su svećenici, redovnici i redovnice te radnici laici u njegovoj eparhiji ostali blizu napaćenog naroda tijekom dvogodišnjeg rata između Fronte narodnog oslobođenja Tigraya i etiopskih snaga. Taj sukob, te humanitarne i ekološke katastrofe koje su uslijedile, ubili su procijenjenih 600.000 ljudi; do 5 milijuna ljudi ostaje raseljeno.
Opisao je kako je dvije godine bilo “sukoba, blokada i opsada i apsolutno nikakvog izlaza za komunikaciju”.
“Adigrat je uništen, rasprodan”, rekao je. “Katolička crkva je ostala prilično jaka. Svi misionari, moji svećenici, ostali su na svojim misijskim mjestima,” i to je pomoglo trenutnim naporima prema ozdravljenju, ponovnoj izgradnji i obnovi.
Biskup je rekao da nema obrane “koja bi nam pomogla na bilo koji način”.
“Ako smo preživjeli”, primijetio je, to je bilo zahvaljujući “osjećaju solidarnosti” i molitvama drugih, na koje je poticao papa Franjo.
Stranim medijima, kojima je tijekom rata bio zabranjen ulazak u Tigray, još uvijek nije dopušten ulazak i izvještavanje iz regije, rekao je biskup, istaknuvši važnu ulogu katoličkog novinarstva kroz agencije u crkvenoj mreži, poput CNEWA, da “prikažu stvarnost sa zemlje, a zatim i dati ljudima nadu.”
Trenutačno crkva u Adigratu prati one koji pate od ratne traume i nastoji zaustaviti sve veći problem iseljavanja, posebice među mladima, pružajući im prilike za stručno osposobljavanje, način za zarađivanje za život i ostanak u zemlji, rekao je. .
“Znate, fizičke stvari mogu se popraviti vrlo brzo, ali ljudski aspekt – ovo će trajati dugo.
“Želimo biti instrument”, dodao je Medhin o naporima svoje eparhije. “Želimo postaviti naše projekte za rješavanje sukoba u institucije za otpornost i izgradnju mira. A vaši mediji mogu nam pomoći u stabilizaciji tih ustanova na terenu, istraživanjem i razvojem zajednice.”
Hazboun je iz Jeruzalema rekao da je sposobnost crkve da odgovori na potrebe u Gazi od izbijanja sukoba između Izraela i Hamasa u listopadu bila “vrlo izazovna”. Od sredine lipnja, međutim, dva crkvena projekta u Gazi uspjela su osigurati stalnu opskrbu hranom i pitkom vodom onima o kojima se brinu.
Na okupiranoj Zapadnoj obali, zemlji koja uvelike ovisi o turizmu, sukob je izazvao krizu nezaposlenosti, gurnuvši mnoge obitelji u oskudicu. Crkvene grupe, uz podršku CNEWA-e, rade na pomoći tim obiteljima.
“Važno je shvatiti stvarnost u kojoj crkva djeluje u ovoj maloj zemlji, kako bismo mogli razumjeti složenost”, rekao je.
Kršćani predstavljaju manje od 1% stanovništva od 14 milijuna u Svetoj zemlji, “pa ipak su doprinosi crkve zaista znatni.” Trenutačno crkvene ustanove broje 298 i opslužuju 2,5 milijuna ljudi.
U odgovoru na pitanje novinara, Hazboun je izvijestio da bolnica Al Ahli u Gazi koju financira CNEWA nastavlja raditi “pod vrlo teškim uvjetima, s nedostatkom medicinske opreme, medicinskih potrepština i lijekova”, unatoč tome što je među prvim pogođenim mjestima u Izraelski vojni odgovor na smrtonosni upad Hamasa u Izrael 7. listopada.
Dok je nekoliko drugih klinika koje financira CNEWA uništeno, CNEWA nastavlja podržavati “određeni broj medicinskih točaka” u Gazi, dodao je.
