Katoličke skupine koje rade s migrantima koji prolaze podmuklim Darién Gapom izrazile su skepticizam prema zajedničkom američko-panamskom planu deportiranja ljudi koji prolaze kroz gustu džunglu između Kolumbije i Paname na putovanjima prema američkoj granici.
Skupine su pozvale vlade da se umjesto toga pozabave potrebama migranata i bave problemima poput organiziranog kriminala koji kontrolira pristup Darién Gapu. Oni također tvrde da migrante nije lako odvratiti, zbog čega je vjerojatno da će umjesto toga tražiti nove, ali riskantne rute.
“Napori koje su naše vlade uložile nisu bili dovoljni da odgovore na ovu stvarnost, posebno zato što su obilježene vizijom nacionalne sigurnosti i ignoriraju osnovno pravo na život, dostojanstven život”, panamsko ogranak Latinske Amerike i Karibska mreža za migracije, raseljavanje i trgovinu ljudima, poznata kao Red CLAMOR, navodi se u izjavi od 7. srpnja.
“Razumijemo da vlade smatraju da je zatvaranje rute Darién najbolje za migrante, s obzirom na broj smrtnih slučajeva uslijed utapanja, ugriza životinja i drugih incidenata tipičnih za džunglu, uz nasilje koje provode kriminalci”, kaže Scalabrinian Mission s Migranti i izbjeglice u Mexico Cityju, rekli su u izjavi od 4. srpnja.
“Međutim, potrebno je izraziti da se ove situacije ne mogu u potpunosti kontrolirati i sve dok se ne pozabave različitim uzrocima koji dovode do migracija, žrtve će se nastaviti povećavati”, poručili su iz organizacije.
Plan koji su 1. srpnja najavile vlade SAD-a i Paname omogućit će pomoć SAD-a u letovima za uklanjanje, ciljajući na migrante koji dolaze kroz Darién Gap — notorno težak put prepun bandita — koji kontroliraju organizirane kriminalne skupine. Američki dužnosnici s iskustvom u procesuiranju migranata i primanju zahtjeva za azil također bi pomogli svojim panamskim kolegama na terenu, a američko Ministarstvo domovinske sigurnosti pomoglo bi u izgradnji infrastrukture za deportacije.
Više od 500 000 ljudi prošlo je kroz Darién Gap 2023., prema panamskoj imigracijskoj službi — što je nagli porast u odnosu na početak desetljeća, kada se pojas džungle smatrao neprobojnim. Oko 70 000 migranata prošlo je Darién Gap do sada ove godine.
Objava je uslijedila nakon inauguracije novog predsjednika u Panami, koji je vodio kampanju za zaustavljanje ilegalne migracije kroz tu srednjoameričku zemlju.
“Neću dopustiti da Panama bude put otvoren tisućama ljudi koji ilegalno ulaze u našu zemlju uz podršku cijele međunarodne organizacije povezane s trgovinom drogom i ljudima”, rekao je predsjednik José Raúl Mulino na svojoj inauguraciji 1. srpnja. “Razumijem da postoje duboko ukorijenjeni razlozi za migraciju, ali svaka zemlja mora riješiti svoje probleme.”
Mnogi migranti koji prolaze kroz Darién Gap dolaze iz Venezuele. Ali mnogi dolaze s drugih kontinenata poput Afrike i Azije, slijeću u Južnu Ameriku, a zatim idu prema sjeveru kroz Panamu, Srednju Ameriku i Meksiko. Većina migranata ne ostaje u Panami, već idu izravnim autobusima kroz zemlju do granice s Kostarikom.
Elías Cornejo, koordinator službi za migrante za jezuitsko ministarstvo Fe y Alegria u Panami, nazvao je plan deportacije migranata iz Paname “neizvedivim jer se nema što zatvoriti. Darién Gap je džungla bez graničnih oznaka.”
Cornejo je u komentarima za OSV News dodao da su deportacijski letovi skupi i da “letovi iz (Sjedinjenih Američkih Država) nisu imali kapacitet za masovne repatrijacije.”
“Ovo je više potraga za medijskom pozornošću nego stvarno rješenje. Gledajući na taj fenomen kao na političko izborno pitanje, zatvaraju više humanitarnih puteva” za brigu o migrantima, rekao je.
Američko-panamski sporazum uslijedio je nakon što je predsjednik Joe Biden izdao izvršnu naredbu kojom se privremeno uvode ograničenja na zahtjeve za azilom na južnoj granici SAD-a. Bidenova administracija se hvali da je broj susreta s migrantima pao za više od 40% od objave 4. lipnja. Ministarstvo domovinske sigurnosti navodi u priopćenju da je izvršilo više od 120 deportacijskih letova u više od 20 zemalja.
Katolici koji rade s migrantima u Meksiku izvještavaju o porastu prometa skloništa zbog deportacija. Također kažu da mnogi migranti u Meksiku imaju pristup pričekanja s novim pravilima, dok mnogi pokušavaju uloviti sastanke pomoću aplikacije CBP One, koja im omogućuje ulazak na ulaznim lukama i podnošenje zahtjeva za azil.
“Stanovništvo čini sve što je moguće kako bi pričekalo CBP One prije nego što uđe u bilo kakav rizik”, rekao je otac Scalabrinian Julio López, izvršni tajnik službe za migrante meksičkih biskupa.
Meksiko je također pojačao provedbu 2024., pri čemu meksički dužnosnici za migracije često zadržavaju migrante u sjevernom Meksiku i šalju ih u južni Meksiko – s nadom da će ih se odgovoriti od ponovnog odlaska na sjever, prema zagovornicima.
“U pograničnim područjima na jugu i sjeveru zemlje, vlasti su provele proizvoljna uhićenja i deportacije bez odgovarajućeg postupka, kršeći ljudska prava migranata”, navodi se u priopćenju Scalabriniana. “Prije deportacije, mnogi ljudi ostaju satima, a ponekad i danima u imigracijskim postajama gdje je pristup osnovnim uslugama ograničen.”
Pojačana provedba povećava poteškoće za migrante, koji riskiraju da postanu žrtve zločina kao što su otmica, silovanje i iznuda dok prolaze kroz Meksiko.
