Sv. Agaton, papa | Katolički tjednik
Svetac dana

Sv. Agaton, papa | Katolički tjednik

Papa Agaton rođen je u Palermu na Siciliji. Ime mu je grčkog porijekla, a znači dobar. Poslije 20 godina braka ostao je udovac i stupio u zajednicu benediktinaca. Nakon što je imenovan kardinalom, izabran je za Papu 678. Na Petrovoj je stolici bio manje od tri godine, ali je sve osvajao blagom i veselom naravi. Održao je u Rimu o Uskrsu 680. crkveni sabor s kojega je poslao poslanicu caru Konstantinu IV. u Carigrad. Uz papu, poslanicu je potpisalo svih 125 prisutnih biskupa, među kojima i biskup iz Istre, dok s ostalog hrvatskog područja nema potpisnika. U papinom pismu među piše: “Između barbarskih naroda, kako Langobarda tako i Slavena, također u sredini Franaka i Gala, nalaze se mnogi od mojih sluga (tj. biskupa), koji se s obzirom na apostolsku vjeru ne prestaju revno mučiti….”

Povjesničari Marković, Sakač i naročito Mandić, utvrđuju kako se iz toga papinog pisma vidi da su 680., među nekim slavenskim narodima radili biskupi i da je taj narod još prije te godine već primio kršćanstvo. Taj narod može biti samo hrvatski, jer su ostali slavenski narodi pokrštavani tek krajem 8. i početkom 9. st., a prema Agatonovoj poslanici već 680. među Hrvatima djeluje više biskupa i Hrvati su tada kršćani.

Povezanost sa Sv. Petrom, prvim Papom, pa ugovor s papom Agatonom valjda je razlog da su Hrvati kroz svu svoju povijest ostali vjerni papinstvu i Rimu, otklonivši uvijek odlučno napast, bilo raskola, bilo krivovjerja. I to je, sigurno, bila velika milost hrvatskom narodnom biću koja bi morala biti sveta obveza i za budućnost.

Papa Agaton je svoje poslovno umijeće iskoristio i u slučaju, kada su se engleski biskupi obratili za savjet Rimu. Bilo je to kada su se Sv. Wilfrid od Yorka i Sv. Teodor od Canterburya obratili Rimu radi razgraničenja biskupija.

U engleski York vratio je svrgnutog biskupa Wilfrida, a na britanski je otok poslao i benediktinskog opata nadkantora Ivana, kako bi ovaj Engleze poučio gregorijanskom pjevanju i tako proširio rimsku liturgiju.

Najvažniji događaj Agatonova pontifikata je Šesti ekumenski sabor u Carigradu, zvan Trulski. Sabor je bio 680. i 681., ali mu Papa na žalost nije dočekao kraj. Kako piše laudato.hr na tom je Saboru osuđena monoteletska hereza koja je tvrdila da su u Isusu dvije naravi, ali samo jedna volja.

Papa Agaton umro je 10. siječnja 681., a tijelo mu počiva u crkvi Sv. Petra u Rimu.

KT


Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Sveti Pavao iz Tebe, prvi kršćanski pustinjak

Katoličke vijesti

Sv. Damjan de Veuster, misionar

Katoličke vijesti

Sv. Onezim, rob koji je postao biskupom

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti