Vijesti iz Rima, 10. lipnja 2024. / 13:00
Papa Franjo promatrao je drevne ruševine Rimskog foruma tijekom posjeta povijesnom brdu Kapitol u Rimu u ponedjeljak u kojem je razmišljao o tome kako se “Rim Cezara” transformirao u “Rim Papa”.
Stojeći rame uz rame s rimskim gradonačelnikom Robertom Gualtierijem, Papa je uživao u pogledu s balkona koji gleda na Slavoluk Septimija Severa iz trećeg stoljeća na arheološko nalazište onoga što je nekada bilo srce starog Rima.
Papa Franjo pohvalio je stari Rim kao “zračeće središte civilizacije”, koji je svojim pravnim razvojem i organizacijskim kapacitetima izgradio čvrste i trajne institucije i drevnu kulturu s “mnogim dobrim vrijednostima, koja se s druge strane trebala uzdići, suočiti s veća poruka bratstva, ljubavi, nade i oslobođenja.”
“Radosna vijest, odnosno kršćanska vjera, s vremenom će prožimati i preobraziti život ljudi i samih institucija”, rekao je. “Ljudima bi to ponudilo daleko radikalniju nadu bez presedana.”
“Sjajno svjedočanstvo mučenika i dinamizam ljubavi prvih zajednica vjernika dotakli su se potrebe da se čuju nove riječi, riječi vječnog života”, dodao je. “Olimp više nije bio dovoljan; trebalo je ići na Golgotu i do praznog groba Uskrslog da bi se pronašli odgovori na čežnju za istinom, pravdom i ljubavlju.”
U svom razmišljanju o Rimskom Carstvu, papa Franjo također je istaknuo kako je prevalencija ropstva u starom Rimu primjer kako „čak i profinjene civilizacije mogu predstaviti kulturne elemente koji su toliko ukorijenjeni u mentalitetu ljudi i cijelog društva da više nisu shvaćeno kao protivno dostojanstvu ljudskog bića.”
Usporedio je prihvaćanje ropstva od strane Rimljana s načinom na koji neka društva danas “riskiraju biti selektivna i pristrana u obrani ljudskog dostojanstva, marginalizirajući ili odbacujući određene kategorije ljudi, koji se na kraju nađu bez odgovarajuće zaštite”.
Papa Franjo podsjetio je kako je grad Rim “od svog rođenja prije nekih 2800 godina imao jasan i trajan poziv univerzalnosti”.
“Mnoge stvari su se promijenile, ali poziv Rima na univerzalnost je potvrđen i uzdignut”, dodao je. „Zapravo, ako je zemljopisni horizont Rimskog Carstva imao svoje srce u mediteranskom svijetu i, iako vrlo prostran, nije uključivao cijeli svijet, poslanje Crkve nema granica na ovoj zemlji, jer ona mora učiniti Krista, njegovo djelovanje i njegove riječi spasenja poznate svim narodima.”
Nakon govora, papa je uputio pozdrav s balkona Senatorske palače koji gleda na Piazzu del Campidoglio, javni trg koji je dizajnirao Michalangelo na vrhu drevnog rimskog brda Kapitol, te je uputio molitvu za grad Rim dok se priprema za jubilej 2025. godine.
Vatikan i grad Rim očekuju da će oko 35 milijuna ljudi pohrliti u Vječni grad za jubilarnu Godinu nade 2025. — prvi obični jubilej nakon Velikog jubileja 2000. godine.
Papa Franjo istaknuo je da dok se priljev hodočasnika, turista i migranata u grad Rim može činiti “teretom” za lokalne građane, stvarnost je da je Rim “jedinstven u svijetu” i s time ima “odgovornost” … ljudskoj obitelji.”
“Ogromno blago kulture i povijesti smješteno u brdima Rima čast je i teret njegovih građana i njegovih vladara, te očekuje da bude ispravno cijenjeno i poštovano”, dodao je.
Više od 350 projekata izgradnje i obnove odvijaju se u gradu Rimu kao pripreme za Jubilarnu godinu, uključujući 79,5 milijuna eura (oko 86,4 milijuna dolara) preobrazbu Piazze Pia i 4 milijuna eura (oko 4,3 milijuna dolara) vrijednu rekonstrukciju Piazze Risorgimento.
Papa je rekao gradskim dužnosnicima da će, iako je Jubilej vjerski događaj kao “molitveno i pokorničko hodočašće”, također “moći imati pozitivan utjecaj na lice samog grada, poboljšavajući njegov dekor i čineći javne usluge više učinkovit.”
“Rim je grad univerzalnog duha. Taj duh želi biti u službi milosrđa, u službi dobrodošlice i gostoprimstva”, rekao je papa Franjo.
“Hodočasnici, turisti, migranti, oni u teškim poteškoćama, najsiromašniji, usamljeni, bolesni, zatvorenici, isključeni najiskreniji su svjedoci tog duha”, dodao je. “A oni mogu posvjedočiti da je vlast u potpunosti takva kada se stavlja u službu svih, kada koristi svoju legitimnu moć da zadovolji potrebe građana, a posebno onih najslabijih, najmanjih.”
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama. Autorica je knjige “Blaženi Carlo Acutis: Svetac u tenisicama” (Ignacije, 2023.), https://ignatius.com/carlo-acutis-sscap/.
