Povodom 150. obljetnice piščeva rođenja donosimo samo neke od njegovih najboljih duhovitosti.
29. svibnja obilježava se 150. obljetnica rođenja Gilberta Keitha Chestertona, rođen na današnji dan 1874. Poznatiji kao GK Chesterton, pobožni engleski katolik bio je plodan pisac, filozof, laički teolog te književni i likovni kritičar. Poznat po svojoj duhovitosti, mudrosti i sposobnosti stvaranja pronicljive proze koja potiče na razmišljanje, Chesterton je pisao o širokom nizu tema, od teologije i apologetike do romana misterija i književne kritike.
Englezova najpoznatija djela uključuju detektivsku seriju Otac Brown i kršćansko apologetsko djelo Pravoslavlje. Chestertonov jedinstveni stil, obilježen paradoksima i humorom, nastavlja odjekivati među čitateljima i danas, čineći njegova djela bezvremenskim i relevantnim.
Chesterton također ostaje popularan 150 godina nakon rođenja jer se bavi univerzalnim temama poput vjere, razuma i ljudskog stanja s mješavinom humora i dubokog uvida.
Stoga, za proslavu ove posebne obljetnice, evo sedam njegovih duhovitih citata koji pokazuju njegovu duhovitost i šarm, ali i njegovu sposobnost da potakne razmišljanje i razmišljanje.
Anđeli mogu letjeti jer sebe shvaćaju olako.”
Ovaj citat odražava Chestertonov razigrani pogled na poniznost i radost, sugerirajući da je bezbrižan pristup životu izvor slobode.”
Pretražio sam sve parkove u svim gradovima i nisam našao kipove komiteta.”
Ovom dosjetkom Chesterton duhovito kritizira birokraciju dok slavi individualna postignuća i kreativnost.
Pjesnici su misteriozno šutjeli o temi sira.”
Klasično chestertonovsko zapažanje koje koristi humor kako bi ukazalo na svakodnevne teme koje ozbiljni pisci često zanemaruju.
Avantura je samo neugodnost koja se s pravom smatra. Neugodnost je samo avantura koja se pogrešno smatra.”
Ovaj citat prikazuje Chestertonov optimističan pogled i njegovu vjeru u pronalaženje radosti i uzbuđenja u neočekivanim životnim zaokretima.
Biblija nam govori da volimo svoje bližnje, a također i svoje neprijatelje; vjerojatno zato što su uglavnom isti ljudi.”
Ovdje Chesterton kombinira humor s dubljim promišljanjem izazova ljudskih odnosa i univerzalnog poziva na ljubav. To je nešto s čime se mnogi od nas možda i danas bore.
Imati pravo učiniti nešto uopće nije isto što i biti u pravu kad to učiniš.”
Svojom oštroumnošću, Chesterton skreće pozornost na etička razmatranja iza naših postupaka, izvan puke zakonitosti.
Umjetnost se, kao i moral, sastoji u tome da se negdje povuče crta.”
Ova duhovita izjava sažima Chestertonove poglede na nužnost granica i razlučivanja u umjetnosti i životu.
