Djelatnici ACI Prensa, 22. svibnja 2024. / 17:03
Gospa od Guadalupe zauzela je središnje mjesto tijekom predsjedničke debate u Meksiku ovog tjedna nakon što je kandidatkinja Xóchitl Gálvez optužila svoju protukandidatkinju, Claudiju Sheinbaum, za “politički oportunizam” jer je nosila suknju s likom Gospe od Guadalupe, “iako ne ne vjerujem ni u nju ni u Boga.”
Gálvez se natječe za predsjednika za koaliciju Fuerza y Corazón por México (Snaga i srce za Meksiko) — koja okuplja političke stranke Stranku nacionalne akcije (PAN), Institucionalnu revolucionarnu stranku (PRI) i Stranku demokratske revolucije (PRD) — a Sheinbaum se kandidira za savez Sigamos Haciendo Historia (Nastavimo stvarati povijest) na čelu s Morenom, političkom strankom koju je osnovao sadašnji predsjednik Meksika Andrés Manuel López Obrador.
Različita istraživanja objavljena posljednjih tjedana u Meksiku Sheinbauma i Gálveza postavljaju kao dva vodeća kandidata u kampanji za predsjednika. Zaostaje Jorge Álvarez Máynez iz Movimiento Ciudadano (Građanski pokret). Izbori će se održati 2. lipnja.
Tijekom treća predsjednička debata 19. svibnja, kada se govorilo o temi “Migracija i vanjska politika”, Gálvez se osvrnuo na prethodni sastanak koji su oba kandidata imala u Vatikanu s papom Franjom u veljači.
“Obojica smo imali sastanak s papom; jeste li rekli Njegovoj Svetosti kako ste nosili Djevicu od Guadalupe na suknji, iako ne vjerujete ni u nju ni u Boga? Jeste li mu rekli da ste uništili crkvu dok ste bili predsjednik općine Tlalpan? Imate puno pravo ne vjerovati u Boga, to je osobno pitanje. Ono na što nemate pravo jest koristiti vjeru Meksikanaca kao politički oportunizam. To je licemjerje,” optužio ga je Gálvez.
Kao odgovor, Sheinbaum je rekla da su Gálvezove optužbe “apsolutna provokacija” na koju ona neće odgovoriti.
Prema portalu Infobae5. svibnja 2022., Sheinbaum, tadašnji šef vlade Mexico Cityja, prisustvovao je popularnoj proslavi održanoj u sektoru Venustiano Carranza meksičke prijestolnice. Tijekom događaja dobila je darove, uključujući i suknju s likom Djevice od Guadalupe, koju je kasnije nosila tijekom slavlja na ulicama.
Što se tiče rušenje crkveova se optužba odnosi na djelomično rušenje kapele Gospodara rada (lokalna pobožnost Kristu kao zaštitniku radnika i nezaposlenih) u sektoru Mexico Cityja u Tlalpanu 29. travnja 2016. Sheinbaum je tada bio predsjednik općine te četvrti kada su, u onome što su vlasti opisale kao “pogrešku”, vladini radnici srušili dio katoličke crkve.
Kakav utjecaj ima vjera na izbore?
Otac Hugo Valdemar, koji je 15 godina bio direktor komunikacija za Primatialnu nadbiskupiju Meksika, koju je u to vrijeme vodio kardinal Norberto Rivera, razgovarao je s ACI Prensa, CNA-ovim partnerom za vijesti na španjolskom jeziku, o složenom odnosu između vjere i politike u kontekstu meksičkih izbora.
Svećenik je objasnio da iako “element vjere nije odlučujući čimbenik u ishodu izbora”, napomenuo je da je “to osjetljivo pitanje, koje može imati negativne učinke na kandidate”.
“Javno mnijenje ne odobrava uplitanje Crkve u politiku, a još manje u stranačku politiku, a institucionalna Crkva jako pazi da ne izazove podjele među vjernicima zbog stranačkih preferencija”, objasnio je Valdemar.
Svećenik je pripisao “duboki rascjep između vjere ljudi i političke participacije” vjerskim progonima doživljenim u Meksiku tijekom 1920-ih, koji su, po njegovim riječima, tu temu pretvorili “u pravi tabu”.
Sukobi između Katoličke crkve i meksičke države datiraju još iz druge polovice 19. stoljeća, no napetosti su dosegle kritičnu točku proglašenjem Ustava iz 1917., koji je bio izrazito antiklerikalni.
Ovaj je ustav otvorio put vjerskom progonu koji se dogodio u Meksiku 1920-ih pod režimom predsjednika Plutarca Elíasa Callesa, što je zauzvrat izazvalo Rat Cristero, s katolicima u raznim dijelovima zemlje koji su uzeli oružje kako bi se obranili od vlade progon. Sukob je proizveo mučenike kao što su sveti José Sánchez del Río, isusovac blaženi Miguel Pro, blaženi Anacleto González i sveti Cristóbal Magallanes i drugovi, među mnogima drugima.
Iako je rat Cristero završio sredinom 1929., progon je potrajao još nekoliko godina. Tek 1992. meksički ustav je reformiran i proglašen je Zakon o vjerskim udrugama i javnom bogoslužju, koji priznaje pravni status Katoličke crkve u zemlji.
Meksički ustav dopušta meksičkim svećenicima da glasuju, ali zabranjuje ministrima bogoslužja “prozelitizam za ili protiv bilo kojeg kandidata, stranke ili političke udruge”.
S obzirom na ovu situaciju, Valdemar je istaknuo da je “aktivno i stranačko” sudjelovanje u politici odgovornost laika te da se kroz “formirane laike” može “razviti pozitivan utjecaj za politiku koja je etičnija i, zašto ne, s Kršćanske vrijednosti.”
Meksički svećenik je rekao da biskupi te zemlje “pozivaju da budemo svjesni [the duty to] glasajte i sudjelujte. Isto tako, episkopat daje smjernice iz moralne perspektive o vrijednostima koje su neotuđive, kao što su obitelj, život od začeća do njegova prirodnog kraja, vjerska sloboda, pravo roditelja da školuju svoju djecu i opće dobro itd.“
“Mislim da se u biskupijama koje imaju organizirane radionice zapravo može utjecati na glasovanje”, istaknuo je, ali se požalio da je “nažalost malo biskupija koje su radile” na takvim inicijativama.
S obzirom na aktualnu političku situaciju, Valdemar smatra da je “Crkva jako podbacila u traženju i formiranju laika koji će se boriti za pristojniju politiku, sada tako degradiranu i korumpiranu, te formiranje katoličkih poglavara koji će omogućiti integraciju. socijalnog nauka Crkve u javnom životu.”
Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.
Diego López Colín diplomirao je na Školi novinarstva Carlos Septién García (Meksiko). Od 2023. dopisnik je ACI Prensa iz Meksika.
