Von der Leyen osuđuje policijsko nasilje nad prosvjednicima u Gruziji
Europa

Von der Leyen osuđuje policijsko nasilje nad prosvjednicima u Gruziji

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Gruzija na raskrižju, jer se zemlja bori s prosvjedima protiv vladinih planova da uvede zakon o stranom utjecaju za koji kritičari strahuju da bi se mogao koristiti za gušenje tiska.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pridružila se šefu vanjske politike Unije u osudi policijskog nasilja u Gruziji.

Pišući na X, bivšem Twitteru, von der Leyen je rekla: “S velikom zabrinutošću pratim situaciju u Gruziji i osuđujem nasilje na ulicama Tbilisija.

“Gruzijski narod želi europsku budućnost za svoju zemlju. Gruzija je na raskrižju. Treba ostati na putu prema Europi.”

Gruziju su potresli prosvjedi protiv vlade protiv novog zakona o stranom utjecaju, za koji kritičari strahuju da bi se mogao iskoristiti za ograničavanje slobode tiska.

Nasilje je oštro osudio i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Tisuće ljudi izašle su u utorak na ulice gruzijske prijestolnice Tbilisija, dok je parlament zemlje raspravljao o drugom čitanju vrlo kontroverznog zakona o stranom utjecaju.

Interventna policija nasilno je rastjerala gomilu okićenu gruzijskim i zastavama EU koristeći gumene metke, suzavac, šok granate i vodene topove.

Nekoliko prosvjednika je uhićeno i pretučeno, uključujući vodećeg oporbenog političara Levana Khabeishvilija, koji je objavio svoju fotografiju na X na kojoj se vide teške ozljede lica.

“Oštro osuđujem nasilje nad prosvjednicima”, rekao je Borrell. „Javljam se [Georgian] vlasti za osiguranje prava na mirno okupljanje.”

Korištenje sile za “gušenje” prosvjednika je “neprihvatljivo”, dodao je.

Nazvan “ruski zakon”, nacrt zakona zahtijeva od medija i nekomercijalnih organizacija da se registriraju kao pod stranim utjecajem ako primaju više od 20% svog financiranja iz inozemstva.

Kritičari se boje da bi se to moglo iskoristiti za gušenje tiska i nevladinih organizacija.

Slični zakoni usvojeni u Rusiji korišteni su kako bi se ušutkali glasovi i skupine koje kritiziraju Kremlj.

Pristaše prijedloga zakona kažu da je on nužan kako bi se osigurao nacionalni suverenitet Gruzije.

Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili oglasila se na društvenim mrežama kako bi kritizirala reakciju policije na prosvjede u utorak navečer.

Policijsko nasilje opisala je kao “potpuno neopravdano, ničim izazvano i nesrazmjerno”.

Zourabichvili je obećao staviti veto na prijedlog zakona ako ga odobri parlament.

Borrell je ranije upozorio da bi zakon, ako bude usvojen, mogao osujetiti nastojanja male zemlje Južnog Kavkaza da uđe u EU.

Gruzija se već dugo želi pridružiti bloku. U studenom 2023. Europska komisija izdala je službenu preporuku da se Gruziji dodijeli status kandidata, iako je pred njom još dug put do pristupanja.

Podrška članstvu u EU-u među 3,7 milijuna građana Gruzije iznosi čak 81%, prema anketi Nacionalnog demokratskog instituta iz 2022. godine.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Savezni fond za potpore za sigurnost u bogomoljama povećan za 400 milijuna dolara

Katoličke vijesti

Spašavanje više povijesnih katoličkih mjesta u Francuskoj počinje

Katoličke vijesti

Duhovni ton u RNC-u pojačan nakon pokušaja atentata na Trumpa

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti