Washington, DC Newsroom, 3. rujna 2024. / 18:05
Novo izvješće pokazalo je da je etničko i vjersko nasilje u Nigeriji odnijelo živote gotovo 56.000 ljudi u toj zapadnoafričkoj zemlji tijekom četiri godine – a žrtve su bile nesrazmjerno kršćani.
izvješćekoji je objavio Opservatorij za vjerske slobode u Africi, pronašao je više od 11.000 incidenata ekstremnog nasilja od listopada 2019. do rujna 2023. Nasilje je ostavilo 55.910 mrtvih u 9.970 smrtonosnih napada — kao i 21.621 osoba oteto u 2.705 napada.
Ukupan broj uključuje smrt civila, smrt terorističkih skupina i smrtnih slučajeva nigerijskih oružanih snaga. Od ukupnog broja poginulih, 30.880 su bili civili.
Od civila, ubijeno je najmanje 16.769 kršćana, 6.235 muslimana i 154 sljedbenika tradicionalnih afričkih religija. Nepoznate su vjere 7.722 žrtve.
Proporcionalni gubitak za kršćane, međutim, bio je puno veći u državama u kojima su se napadi dogodili. Što se tiče stanovništva države, izvješće je pokazalo da je 6,5 puta veća vjerojatnost da će kršćani biti ubijeni u nasilju. Slično tome, kada se uzme u obzir stanovništvo države, kršćani su bili 5,1 puta veći izgledi da će biti žrtve otmice.
“Milijuni ljudi ostali su nezaštićeni”, Frans Vierhout, viši analitičar u Opservatoriju za vjerske slobode u Africi, stoji u priopćenju.
“Godinama smo slušali kako se pozivi u pomoć ignoriraju dok teroristi napadaju ranjive zajednice”, dodao je. “Sada podaci govore svoju priču.”
Prema izvješću, 81% ubojstava civila bili su napadi na zajednicu na kopnu. Otprilike 42% tih ubojstava izvršili su naoružani Fulani pastiri, za koje su istraživači rekli da su upali u mala kršćanska poljoprivredna naselja kako bi ubijali, silovali, otimali i palili domove.
Stočari Fulani, koji su sunitski muslimani, ubili su najmanje 9.153 kršćanska civila i najmanje 1.473 muslimanska civila u napadima na zajednicu, prema podacima. Religija najmanje 1267 žrtava napada pastira Fulani nije poznata.
Oko 41% napada na zajednicu na kopnu došlo je od raznih skupina, koje izvješće kategorizira kao “ostale terorističke skupine”. Međutim, u izvješću se navodi da se kategorija “ostalo” vjerojatno “sastoji od različitih skupina ‘Fulani bandita’ koji su dio etničke milicije Fulani… kao i Naoružani pastiri Fulani.”
“Ostale” terorističke skupine odgovorne su za 10.274 ubojstva u napadima na kopnene zajednice, koji uključuju najmanje 3.804 kršćana i 2.919 muslimana. Nepoznata je vjera oko 3.503 žrtve.
Najmanje 78 ljudi ubili su pastiri Fulani i napadi “drugih terorističkih skupina” koji su se pridržavali tradicionalnih afričkih religija.
“Fulani etnička milicija cilja na kršćansko stanovništvo, dok muslimani također ozbiljno pate od njihovih ruku”, izjavio je u izjavi velečasni Gideon Para-Mallam, još jedan analitičar Opservatorija za vjerske slobode u Africi.
“Otmičari rade za islamističke ciljeve”, dodao je. “Tamo gdje su mlade žene otimane, mučene i seksualno zlostavljane, nada za normalan bračni život i obitelj može nestati.”
Islamističke skupine Boko Haram i Islamska država zapadnoafrička provincija izvele su oko 11% napada na zajednicu. Boko Haram je u takvim napadima ubio najmanje 851 kršćanskog civila i 491 muslimana, dok je vjera 609 žrtava nepoznata. Islamska država ubila je najmanje 265 kršćana i 127 muslimana, dok je vjera 296 žrtava nepoznata.
Nina Shea, ravnateljica Centra za vjersku slobodu Instituta Hudson, rekla je za CNA da su “brojevi ubijenih i otetih zapanjujući i da je dokumentacija sada nepobitna”.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
“Fulani militanti vode vjerski rat, džihad, protiv nebranjenih kršćanskih poljoprivrednih zajednica u velikim dijelovima Nigerije”, ustvrdila je. “Jednako nepobitna i šokantna je činjenica da je nigerijska vlada dokono promatrala i tolerirala ove nemilosrdne napade tijekom mnogih godina. Čini se da vlada u Abuji dijeli cilj militanata da iskorijene kršćansku prisutnost ubojstvima, prisilnim preobraćenjem na islam i njihovim istjerivanjem iz njihove domovine [the capital of Nigeria] inače bi nešto poduzelo.”
Shea je kritizirao Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Država (DOS) zbog opetovanog odbijanja da Nigeriju označi kao “zemlju od posebne zabrinutosti”, popis zemalja odgovornih za teška kršenja vjerskih sloboda.
Nigerija je prvi put uvrštena na popis 2020., posljednje godine administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, uklonjen je 2021., tijekom prve godine administracije predsjednika Joea Bidena. Izvješće DOS-a okrivilo je nigerijsko nasilje “međukomunalne sukobe” i natjecanje za resurse.
Tyler Arnold je reporter za Katoličku novinsku agenciju, sa sjedištem u uredu EWTN News u Washingtonu. Prethodno je radio za The Center Square i objavljivao je u raznim novinama, uključujući The Associated Press, National Review, The American Conservative i The Federalist.
