Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku sve dok je znanost stavljena u službu čovječanstva, a ne da se koristi da povrijedi ili ugasi ljudski život, rekao je papa Franjo.
Znanost i vjera dva su različita i paralelna puta koji se mogu nadopunjavati, rekao je, a za ljude vjere, “znanost i vjera jednako su utemeljene na apsolutnoj Božjoj istini”.
“Vjera i znanost mogu se ujediniti u milosrđu, pod uvjetom da se znanost stavi u službu muškaraca i žena našeg vremena i da se ne zlorabi da im se naudi ili čak uništi”, rekao je.
Papine primjedbe došle su tijekom audijencije u Vatikanu 20. lipnja s kozmolozima, teorijskim fizičarima, astronomima i drugim stručnjacima koji su sudjelovali na konferenciji koju je organizirao Vatikanski opservatorij. Među pozvanim sudionicima bili su nobelovci Adam Riess i Roger Penrose.
Konferencija od 16. do 21. lipnja bila je posvećena najnovijim pitanjima, teorijama i istraživanjima koja se provode u vezi s crnim rupama, gravitacijskim valovima i prostorno-vremenskim singularnostima. Dok je oko 40 ljudi prisustvovalo razgovorima u sjedištu opservatorija u Castel Gandolfu izvan Rima, deseci drugih također su sudjelovali online iz cijelog svijeta.
Nakon one održane 2017. godine, konferencija je bila drugo okupljanje Zvjezdarnice kojom se slavi znanstvena ostavština mons. Georges Lemaître, koji je prvi iznio teoriju da se svemir širi, protiveći se teoriji Alberta Einsteina o stacionarnom svemiru. Monsinjor je također predložio da se svemir koji se širi može pratiti do ishodišne točke, što je postalo poznato kao “teorija velikog praska”.
“Njegova je znanstvena ostavština golema, uključujući mnoge temeljne doprinose našem razumijevanju svemira”, rekao je isusovac fr. Gabriele Gionti, kozmolog i organizator konferencije, rekao je novinarima na konferenciji za novinare u Vatikanu 11. lipnja.
Papa je sudionicima konferencije koji su prisustvovali vatikanskoj audijenciji rekao da je “Georges Lemaître bio uzoran svećenik i znanstvenik. Njegovo ljudsko i duhovno putovanje nudi model života od kojeg svi možemo učiti.”
Rođen u Belgiji 1894. godine, svećenik je također bio teorijski fizičar, matematičar, astronom i profesor fizike na Katoličkom sveučilištu u Louvainu.
“U početku je težio ‘konkordizmu’, odnosno vjerovanju da su prikrivena pozivanja na znanstvene istine prisutna u Svetom pismu”, rekao je Papa.
“Veće iskustvo i duhovna zrelost doveli su ga do spoznaje da su znanost i vjera dva različita i paralelna puta, koja nisu u sukobu. Dapače, ta se dva puta pokazuju komplementarnima, budući da su za vjernika znanost i vjera jednako utemeljeni u apsolutna Božja istina”, rekao je.
“Lemaîtreov put vjere doveo ga je do svijesti da su ‘stvaranje’ i ‘Veliki prasak’ dvije različite stvarnosti, te da se Bog, u kojeg je vjerovao, nikada ne može svesti na objekt koji je uredno katalogiziran ljudskim razumom”, rekao je. rekao je.
Papa je potaknuo znanstvenike “da nastave istraživati, s iskrenošću i poniznošću, važne teme o kojima trenutno raspravljate”, dodajući kako se nada da će moći nastaviti “napredovati u različitim područjima prema toj istini koja je zasigurno odraz Božjeg vječna ljubav.”
Isusovac fra. Guy Consolmagno, planetarni znanstvenik i direktor Vatikanskog opservatorija, rekao je novinarima na konferenciji za novinare 11. lipnja da je bio znanstvenik 20 godina prije nego što je ušao u isusovce.
“Najčešća reakcija koju sam imao od svojih kolega znanstvenika nije bila užasnutost što sam postao dio crkve, već sloboda koju su sada osjećali da mi mogu govoriti o crkvama kojima pripadaju”, rekao je.
Znanstvenici, posebno u području kozmologije, rekao je, vrlo su svjesni “koliko ne znamo da postoji velika otvorenost prema potrebi prihvaćanja načina rješavanja temeljnog pitanja iz Leibniza, zašto postoji nešto umjesto ništa?”
Sveti Ivan Pavao II dao je sliku “da su vjera i razum dva krila koja nas vode do istine”, rekao je Consolmagno.
“I ta nas slika podsjeća da vjera nije cilj, razum nije cilj, crkva nije cilj, znanost nije cilj, istina je cilj”, rekao je.
