Pravoslavni bogoslovni fakultet “Vasilije Ostroški” u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom iz Sarajeva, 10. lipnja u Foči, organizirao je znanstveni simpozij na temu “Niceja – susret Jeruzalema i Atene”. Simpozij je održan u povodu 1700. obljetnice prvog ekumenskog sabora u Niceji, prenosi portal Nedjelja.
Simpozij, koji je trajao do 12. lipnja, okupio je pravoslavne i katoličke teologe čiji su radovi pridonijeli obilježavanju ove značajne obljetnice za kršćane. Projekt su podržali Dabrobosanska mitropolija i Vrhbosanska nadbiskupija.
Svečano otvorenje simpozija održano je u poslijepodnevnim satima u utorak, 10. lipnja. Među uvodničarima koji su se obratili okupljenima bili su dabrobosanski mitropolit Hrizostom i vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić.
Dva kristološka jubileja
U svom uvodnom govoru pod nazivom “Nicejski koncil nije samo događaj iz prošlosti, već upućuje kršćane na ispovijedanje prave vjere, potiče otkrivanje sinodalnosti Crkve i služi kao kompas prema punom vidljivom jedinstvu kršćana”, nadbiskup Vukšić izrazio je zadovoljstvo što su dvije visokoškolske institucije organizirale ovaj simpozij. Također je najavio da će se sličan događaj održati u studenom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. “Raduje me što su ova dva znanstvena skupa prekrasan primjer naše međusobne otvorenosti i suradnje, kao i način javnog svjedočenja kršćana o postojanju suradnje koja je usmjerena na izgradnju budućnosti i jačanje međusobnog povjerenja. Stoga zahvaljujem rukovodstvima naših dvaju fakulteta što su prihvatili prijedlog da se obilježavanje jubileja Nicejskog koncila provede u suradnji i zajedničkim doprinosima”, rekao je vrhbosanski nadbiskup. Podsjetio je da se ovi simpoziji održavaju u kontekstu dva kristološka jubileja: prvog koji se odnosi na 2025. godinu od rođenja Isusa Krista i drugog koji obilježava 1700. obljetnicu Nicejskog sabora.
“Nicejski koncil bio je milosni događaj posvećen propovijedanju, ispovijedanju i svjedočenju pravovjernosti i doktrinarne jasnoće u odnosu na tadašnje kršćanske zablude. Istodobno, zajedništvo u vjeri koncilskih otaca i kasnija provedba njihovih odluka bili su temelj za obnovu, jačanje i očuvanje jedinstva Crkve u narednom razdoblju. Oci tog koncila imali su povjerenje u Božju providnost i dovoljno osobne hrabrosti, te su svojim ispovijedanjem, raspravama i ponašanjem utvrdili jedinstvo vjere i zajedništvo Crkve”, istaknuo je mons. Vukšić. Na temelju učenja crkvenih otaca, među kojima je spomenuo sv. Ireneja, dodao je: “Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji, ili kako bi neki možda još preciznije rekli, jedinstvenorođeni Sin Božji, jest spasenjska veza između nebeskog Oca i njegovih stvorenja. On nije samo Očev objavitelj i Spasitelj čovjeka, već i mjesto susreta Boga i čovjeka u kojem Bog postaje čovjekom, a čovjek postaje božanstven. On je Božja milost prema ljudima. Štoviše, On je Božja milost s ljudima. Kao što je Krist posrednik između Boga Oca, Stvoritelja, i njegovih stvorenja, tako je i Crkva, kao mistično tijelo Kristovo! I svaka služba u Crkvi postoji prvenstveno da očituje Boga ljudima, a Bogu da predaje čovjeka.”
“Dokument Međunarodne teološke komisije”
U nastavku svog govora, nadbiskup Tomo se osvrnuo na dokument “Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj” koji je izdala Međunarodna teološka komisija povodom 1700. obljetnice Nicejskog sabora. Između ostalog, upoznao je prisutne s činjenicom da taj dokument podsjeća na to kako je Nicejski koncil ostao prisutan u kršćanskoj svijesti, posebice kroz “Vjerovanje” koje okuplja, definira i naviješta vjeru u jedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga, u Isusa Krista Sina Božjega te u neprocjenjivo blago vjere izraženo u: beskrajnoj ljepoti Boga Oca, neizmjernom milosrđu Isusa Krista, našeg Spasitelja, te velikodušnosti otkupljenja koje se nudi svakoj ljudskoj osobi u Duhu Svetom.
Također, u svom uvodnom izlaganju, vrhbosanski nadbiskup je progovorio o Jubilarnoj godini te je podsjetio na okružnicu pape Franje “Nada ne postiđuje”, kojom je pokojni Sveti Otac pozvao vjernike da budu hodočasnici nade. U tom kontekstu, podsjetio je na to kako se u tom dokumentu naglašava da su se, još od apostolskih vremena, pastiri okupljali na različitim skupštinama kako bi raspravljali o doktrinarnim i disciplinarnim pitanjima. Posebno je istaknuo važnost sinodalnog hoda i međusobne odgovornosti svih krštenika za svjedočenje Božje prisutnosti u svijetu.
“Uskrsni datum”
Mons. Vukšić podsjetio je na prvi ekumenski koncil, istaknuvši da je jedna od glavnih tema bilo slavlje Uskrsa. “I danas postoje različita mišljenja o tome, ali Božja providnost je odredila da svi kršćani slave Uskrs istog dana, točnije 2025. godine. To je znakovita poruka. Neka to bude poziv svim kršćanima Istoka i Zapada da naprave odlučan korak prema dogovoru o zajedničkom datumu Uskrsa”, poručio je nadbiskup Tomo. Na kraju je podsjetio na riječi sadašnjeg Pape koje je izrekao na nedavnom simpoziju u Rimu, gdje je, između ostalog, rekao: “Nicejski koncil nije samo događaj iz prošlosti, već kompas koji nas mora nastaviti usmjeravati prema potpunom vidljivom jedinstvu kršćana.”
Na kraju je izrazio uvjerenje da će oba simpozija pridonijeti ispovijedanju zajedničke vjere u Bogočovjeka Isusa Krista, poticanju jačanja sinodalnosti Crkve i traženju vidljivog jedinstva među kršćanima. Za kraj, pozdravio je sve prisutne riječima apostola Pavla: “Milost vam, milosrđe i mir od Boga Oca i Gospodina Krista Isusa, nade naše” (usp. 1 Tim 1,1-2).
Treba naglasiti da će se na simpoziju u Foči u sljedećim danima održati ukupno šest sesija na kojima će se raspravljati o temama vezanim uz Nicejski sabor iz 325. godine. Među predavačima će se naći i dekan KBF-a u Sarajevu, prečasni Mario Bernadić, te profesor na istom fakultetu, vlč. Josip Knežević. (kta/nedjelja.ba)
