Blagdan bl. Ozane Kotorske proslavljen je u nedjelju 27. travnja u samostanskoj kapeli sestara dominikanki na Trgu kard. Franje Šepera, a misu je predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Na početku misnoga slavlja okupljenim sestrama dominikankama i vjernicima, ali i zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši obratio se vlč. Željko Faltak, upravitelj Župe Krista Kralja, koji je poželio dobrodošlicu zagrebačkom nadbiskupu.
Uvodeći u homiliju zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša primijetio je da se susret u prigodi blagdana i 460. godišnjice rođenja za nebo blažene Ozane Kotorske dogodio upravo baš na Drugu vazmenu nedjelju koju je sv. Ivan Pavao II. proglasio Nedjeljom Božjeg milosrđa. „Okupljeni u uskrsnoj radosti i osnaženi Kristovim uskrsnućem imamo priliku razmatrati otajstvo Božjega milosrđa koje osobito sjaji u životima svetaca i blaženika. Ovim slavljem želimo zahvaliti Gospodinu za dar vašega služenja u srcu Zagrebačke nadbiskupije i nadahnuti se za još vjernije življenje vjere“, pritom naglasivši da će ova vazmena osmina ostati svima nama u sjećanju i po smrti pape Franje. „Pamtit ćemo ga kao papu srca koji je nastojao biti blizak svima, osobito onima na marginama društva. Time je želio pokazati da je pravo lice Crkve upravo lice milosrdnog Boga“, rekao je.
Osvrnuvši se na pročitan odlomak evanđelja Nadbiskup je kazao da nam ono progovara po Kristovim svetim ranama te da učenicima, uplašenima i posramljenima zbog nevjere, Isus pokazuje probodene ruke i bok te im daruje mir (usp. Iv 13,1), a taj mir pomirenja i oproštenja grijeha plod je milosrđa. „Isus potom dahne u apostole, darujući im Duha Svetoga i povjerava Crkvi moć opraštanja grijeha. Božje milosrđe dolazi nam po daru Duha u sakramentu ispovijedi, po službi Crkve kojoj je povjereno otpuštati grijehe u Božje ime. Utješno je znati da se i danas isti uskrsli Gospodin pojavljuje „iza zatvorenih vrata“ naših grijeha i strahova svaki put kad raskajana srca tražimo milosrđe u sakramentu pokore.“
Nadalje, spomenuvši se sv. Ivana Pavla II. kao „pape milosrđa”, nadbiskup Kutleša istaknuo je da je svoje čitavo poslanje usredotočio na tu istinu. „Isticao je da Crkva živi autentično poslanje tek kad ispovijeda i pronosi Božje milosrđe svijetu. U enciklici „Bogat milosrđem“ naučava da vazmeno otajstvo „u sebi nosi najpotpuniju objavu milosrđa, ljubavi, jače od smrti, jače od grijeha i svakoga zla, ljubavi koja uzdiže čovjeka iz njegovih najdubljih padova i oslobađa ga najvećih prijetnji“ (Dives in misericordia, 15). Stoga je ovu nedjelju proglasio Nedjeljom Božjeg milosrđa i pozvao Crkvu na molitvu vapaja Božjem milosrđu „pred mnogostrukim oblicima zla što pritišću čovječanstvo.“
„Ivan Pavao II. želio je da vapaj Crkve bude prožet cjelokupnom istinom o milosrđu, sadržanom u Svetom pismu i Predaji, kao i u autentičnom životu vjere Božjega naroda. Ako u tom svjetlu promatramo pontifikat pape Franje, vidimo da je bio vjeran pozivu svetog prethodnika, vapeći za milosrđem uime Crkve i svih ljudi našega vremena. To je činio više gestama negoli riječima puštajući da progovori srce. U homiliji na sprovodu pape Franje istaknuto je da su milosrđe i radost Evanđelja bile dvije ključne odrednice njegova pontifikata. Posebno je vapio za mir, prateći molitvom sve izložene nasilju. U propovijedi proglašenja svetom Faustine Kowalske, sveti Ivan Pavao II. poručio je: „Čovječanstvo neće naći mira dok se s pouzdanjem ne okrene Božjem milosrđu“ (30. travnja 2000.). Te riječi i danas stoje kao poziv na vapaj.“
Spominjući zaštitnicu bl. Ozanu Kotorsku nadbiskup Kutleša rekao je da je njezino srce bilo otvoreno cijelom svijetu. „Danas se na poseban način spominjemo blažene Ozane Kotorske. Više od 50 godina živjela je kao „zazidana djevica“ u molitvi, razmatranju i pokori. Njezina ćelija bila je otvorena samo prema svetištu crkve, ali njezino srce bilo je otvor prema cijelome Kotoru i svijetu. Vapaj milosrđa iz njezina srca nije mogao biti omeđen ni zazidan. Katarina Kosić, kako se Ozana zvala prije primanja redovničkog imena, isticala se djelima milosrđa, ali ju je Gospodin pozvao na drukčiji oblik služenja. Autentičnošću života u skrovitosti, privukla je druge djevojke te je nastala mala redovnička zajednica. Tako je Ozana, iako laikinja, dominikanska trećoredica, postala duhovna majka kontemplativnoj zajednici sestara. Bog je izabrao jednostavnu pastiricu, privukao je k svome Presvetom Srcu i oblikovao u duhu sv. Dominika kako bi postala svjetlo i utjeha mnogima“, a na upit o tome što nam poručuje blažena Ozana danas istaknuo je da je blaženica svoj život gradila na vjeri u Krista raspetoga i uskrsloga, onoga istog Krista koji se ukazao apostolu Tomi i rekao mu „Ne budi nevjeran nego vjeran“. Ozana je bila vjerna, premda nije tjelesnim očima gledala ono što je Toma gledao; vjerovala je Kristu i predala mu čitavo svoje biće. Tako je postala oruđe njegove milosti za druge. Mistične milosti potvrđivala je djelatnom ljubavlju svjedočeći da je Isus živ i djelatan u njezinu životu i u životu Crkve“, istaknuo je Nadbiskup.
„Drage sestre, uvjeren sam da po vašim molitvama i predanju Bogu mnoge milosti silaze na ovaj grad i narod. Ostanite vjerne svome pozivu. Sveci svih vremena slični su po milosrđu: ljubav ih čini osjetljivima na tuđu patnju. U tome je blažena Ozana uzor svima nama. Neka nam njezin primjer bude poticaj da i mi znamo biti blizu onima koji trpe, hrabriti malodušne, tješiti žalosne i upućivati grešnike na pravi put“, potaknuo je mons. Kutleša.
„U ime čitave Zagrebačke nadbiskupije želim vam od srca zahvaliti za vaše vjerno služenje Bogu i ljudima. Potičem vas da ustrajete u vjernosti svojoj karizmi u duhu sv. Dominika. Vaša je karizma prije svega molitva i klanjanje Bogu, te molitvena pratnja propovjedničkom poslanju Crkve. Već više od osam stoljeća dominikanska obitelj daruje Crkvi mnoge vrijedne teologe i propovjednike, ali srce Reda čine moliteljice koje, poput Ozane Kotorske, neprestano zagovaraju za plodove propovijedanja. Stoga nikada nemojte smetnuti s uma neprocjenjivu važnost kontemplacije u svijetu koji vrednuje isključivo djelovanje“, zaključio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.
Proslavi je prethodila trodnevnica 24. 25. i 26. travnja misnim slavljima. Pjevanje je predvodio mješoviti zbor župe Krista Kralja, a uz zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutlešu koncelebrirali su vlč. Željko Faltak i dominikanac o. Alojz Ćubelić.
