Izabrani kardinal Mykola Bychok, biskup Eparhije svetih Petra i Pavla iz Melbournea za ukrajinske katolike u Australiji, Novom Zelandu i Oceaniji, govori za Vatican News o svojoj odgovornosti i vjeri usred ovog ratnog vremena.
Od Deborah Castellano Lubov
“Mir u svijetu će doći samo kada ljudi imaju mir u svojim srcima, pravi mir koji dolazi iz Kristove ljubavi.”
U opsežnom intervjuu za Vatican News, izabrani kardinal Mykola Bychok, CSsR, biskup Eparhije svetih Petra i Pavla iz Melbournea za ukrajinske katolike u Australiji, Novom Zelandu i Oceaniji, izrazio je ovo uvjerenje, istaknuvši ulogu Crkve u radu na miru usred ratova diljem svijeta, posebice u njegovoj rodnoj Ukrajini.
Tijekom razgovora budući kardinal rođen u Ukrajini govorio je o vlastitoj duhovnosti, uzorima vjere i odgovornosti u ovom ratnom vremenu.
“Crkva mora biti proaktivna u posredništvu pravednog mira, ne samo u Ukrajini nego i na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta koji su u ratu i sukobima”, inzistirao je.
Novoizabrani kardinal Bychok također se osvrnuo na to kako su ga prošli ukrajinski kardinali nadahnuli, za što vjeruje da bi trebali biti najveći prioriteti Crkve i koje njegove pastoralne brige služe njegovim vjernicima diljem Oceanije.
U nedjeljnom govoru Angelusa 6. listopada, papa Franjo imenovao ga je jednim od 21 novog kardinala, čime je postao najmlađi član Kardinalskog zbora sa 44 godine.
Izabrani kardinal Mykola Bychok
P: Izabrani kardinale Bychok, kako ste primili vijest da vas je papa Franjo imenovao kardinalom i kako vidite svoju odgovornost u ovo ratno vrijeme?
Izabrani kardinal Bychok: Ovu sam vijest primio prilikom posjeta našoj župi u Brisbaneu. To se dogodilo za vrijeme večere kada mi je telefon bio isključen. Kad sam ponovno uključio telefon, stigla je bujica poruka. Da budem iskren, prvo sam mislio da je šala. Trebalo je neko vrijeme da počne tonuti.
Shvaćam koliku mi odgovornost povjerava ovo imenovanje, odgovornost za život i budućnost cijele naše Crkve. Znajući kroz kakva teška vremena prolazi naš ukrajinski narod zbog rata, nastavit ću informirati katolički svijet o onome što se događa u našoj zemlji i neprestano ga podsjećati na Ukrajinu.
“Znajući kroz kakva teška vremena prolazi naš ukrajinski narod zbog rata, nastavit ću informirati katolički svijet o onome što se događa u našoj zemlji, i neprestano ga podsjećati na Ukrajinu.”
P: Koje vas je iskustvo u prošlosti ili sadašnjosti najbolje pripremilo za ovu ulogu savjetnika Svetog Oca?
Uopće nisam bio spreman za ovu nominaciju. Reći ću više. Nisam bio spreman biti biskup u vrijeme formacije u sjemeništu. Nismo bili spremni biti biskupi ili kardinali. Kardinal u Katoličkoj crkvi počasno je imenovanje u službi Svetog Oca, Pape. To je savjetodavna uloga koja od mene zahtijeva da budem pozoran na potrebe Crkve u današnjem svijetu.
Trenutačno ne znam koja je uloga ili odgovornost koju mi je Papa povjerio i stavio na moja ramena, ali znam da će biti velika prilika za izravni kontakt s Papom. Ovdje bih želio citirati Njegovo Blaženstvo Svjatoslava [Shevchuk] [head of the Ukrainian Greek Catholic Church]da ćemo jednim srcem i jednim ustima govoriti papi Franji, Katoličkoj Crkvi, u svijetu i svjetskoj zajednici.
P: Papa Franjo tako često poziva na okončanje patnje mučeničke Ukrajine. Što je, po Vašem mišljenju, potrebno za konkretan rad prema tom cilju?
Prošle nedjelje, nakon molitve Anđeo Gospodnji, Papa je dvaput spomenuo mučenike Ukrajine, izrazivši duboku zabrinutost stanjem u zemlji. Rekao je da apeliram da se spriječi umiranje Ukrajinaca od hladnoće, da se prestanu zračni napadi na civilno stanovništvo koje uvijek najviše pati i da je dosta ubijanja nevinih.
Sveta Stolica i Papa učinili su mnoge dobre inicijative da se rat zaustavi. Kao što znate, Sveta Stolica se zauzela za oslobađanje zarobljenika, molitvu za patnike i ranjene i one koji su netragom nestali. Puno je učinjeno, ali moglo bi se učiniti više u budućnosti.
P: Pogled na trenutak na vašu duhovnost: Kako vi osobno održavate vjeru i nadu, unatoč očaju? Možete li s nama podijeliti nešto o svojoj duhovnosti i kako ste otkrili svoj poziv?
Svoj poziv za nasljedovanjem Krista otkrio sam u dobi od 15 godina, dok sam još išao u školu. Zajednica redemptorista pomogla mi je da prepoznam svoje zvanje jer sam redovito odlazio na bogoslužja u njihovu župu. Kasnije sam počeo služiti i putovati s očevima u misije i duhovne vježbe. Na mene je najviše utjecao primjer njihova života i veliki žar u propovijedanju Riječi Božje. Predali su službu Bogu i kod ljudi su izazivali čuđenje i divljenje, što se kasnije pretvorilo u goruću želju da bude jedan od njih.
Kroz priče mog prvog duhovnog učitelja, oca Mykhayla Shevchyshina, upoznao sam divove naše Crkve, službu naših otaca i braće u podzemnoj Crkvi, te izdržljivost i hrabrost u teškim okolnostima tog vremena. Umjesto toga, moj drugi duhovni učitelj, otac Volodymyr Vons, koji je bio predstavnik mlađe generacije redemptorista, postao mi je živi primjer da se svoj mladi život može potpuno posvetiti Bogu. Zajednica redemptorista do danas je od velike važnosti za mene kao biskupa, au budućnosti i kao kardinala.
„Kroz priče mog prvog duhovnog učitelja, oca Mykhayla Shevchyshina, upoznao sam divove naše Crkve, službu naših otaca i braće u podzemnoj Crkvi, izdržljivost i hrabrost u teškim okolnostima tog vremena“
P: Ukrajinski kardinali ostavili su trag u povijesti, posebno misleći na kardinala Lubomira Husara. Postoji li nešto što vas se posebno dojmilo u vezi s njihovim vođenjem vjernika ili pristupom poteškoćama s kojima se zemlja suočava?
Kardinal Lubomir Husar bio je izvanredna osoba. S jedne strane bio je patrijarh Ukrajinske grkokatoličke crkve, a s druge strane bio je i kardinal. Uvijek je uspijevao zadržati jednostavnost i pristupačnost. Postoji vrlo poznata njegova rečenica koju bih želio citirati: “Moj san u životu je biti čovjek, ali nisam 100% siguran što znači biti čovjek, iako je to i dalje moj san i molitva da budemo dobar, normalan čovjek.” Te će mi kardinalove riječi puno pomoći u mojoj službi.
P: Koje su vaše najveće pastoralne brige u Australiji i što bi, po vašem mišljenju, trebali biti najveći prioriteti Crkve, općenito?
Mislim da postoje dva prioriteta. Prvi odražava mene kao ukrajinskog kardinala. Crkva mora biti proaktivna u tome da bude posrednik pravednog mira, ne samo u Ukrajini, već i na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta koji proživljavaju ratove i sukobe. Drugo, moramo se boriti protiv sekularizacije. Kao svećenik koji je služio u Sjedinjenim Državama i kao biskup u Australiji, vidio sam kako je sekularizacija utjecala na društvo i Crkvu.
Pozvani smo biti misionari kako bismo pomogli ljudima ponovno otkriti ljubav Boga i njegova Sina, Isusa Krista, kako bi uvidjeli da je Crkva mjesto susreta sa živim Bogom na najljepši način, kroz svete sakramente, ispovijed i sv. Pričest. Ovo dvoje je, naravno, povezano. Mir u svijetu će doći samo kada ljudi imaju mir u svojim srcima, pravi mir koji dolazi iz Kristove ljubavi.
“Crkva mora biti proaktivna u tome da bude posrednik pravednog mira, ne samo u Ukrajini, već i na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta koji proživljavaju ratove i sukobe. Drugo, moramo se boriti protiv sekularizacije.”
P: Konkretno, imate li neki prijedlog kako da vjera dopre do ljudi?
Prije svega, trebamo svojim životom pokazati živog Krista, jer kad drugi gledaju naš život, prozret će nas, pogotovo u onim zemljama koje su sekularne. Tu je posebno važno da imamo izravnu i izravnu vezu s Isusom, koju drugi mogu ponovno otkriti u nama.
P: Na kraju, svojom nominacijom postat ćete najmlađi član Kardinalskog zbora. Govoreći o mladima u Crkvi, što vjerujete da je najbolji način da se mladima pokaže da vrijedi slijediti Krista, osnažujući ih da se izdignu iznad pomiješanih poruka u društvu koje su inače ravnodušne, sekularne ili ponekad neprijateljski raspoložene prema vjera?
Najbolji način da mladima pokažete Krista jest slijediti primjer Isusa Krista u svom osobnom životu – biti blizak ljudima, osobito onima koji su napušteni i marginalizirani.
“Najbolji način da mladima pokažete Krista jest slijediti primjer Isusa Krista u svom osobnom životu – biti blizak ljudima, osobito onima koji su napušteni i marginalizirani.”
P: Postoji li još nešto što biste željeli dodati?
Papa želi da mi imenovani kardinali budemo više sluge nego eminencija. Neka nam Bog pomogne u ispunjavanju ovih novih dužnosti. Molimo molite za nas.
Poslušajte cijeli razgovor s kardinalom Mykolom Bychokom:
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
