Vijesti iz Rima, 26. rujna 2024. / 13:45
Papa Franjo je u četvrtak sletio u Luksemburg, prvu postaju u četverodnevnom obilasku dviju povijesno kršćanskih zemalja u Europi, od kojih obje doživljavaju nagli pad vjerske privrženosti usred širenja sekularizacije.
Prije 55-minutnog leta prema susjednoj Belgiji 26. rujna poslijepodne, 87-godišnji papa proveo je jedan dan u posjetu malom, ali bogatom Luksemburgu, gdje je pozvao političare da ih vode duhovne vrijednosti i mjesni katolici da izvrše “misionarski navještaj” Evanđelja.
Zaustavljajući se u gotičkoj katedrali Notre-Dame iz 17. stoljeća, Franjo je ponovio riječi svetog Ivana Pavla II. tijekom njegova posjeta Luksemburgu 1985., rekavši da “želi naglasiti da su nam potrebni Europa i svijet u kojem Evanđelje će se dijeliti kroz riječi koje naviještate zajedno s vašim djelima punim ljubavi.”
Ustavna monarhija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg druga je najmanja država Europske unije i najbogatija po glavi stanovnika. Procjenjuje se da ima 672.000 stanovnika.
Luksemburg je također sjedište nekoliko institucija Europske unije, uključujući i Sud Europske unije, najviše pravosudno tijelo.
Samo nekoliko dana nakon što je otkazao dvije audijencije zbog blage gripe, papa Franjo je stigao kako bi zatekao prohladno i kišovito vrijeme u zemlji, gdje ga je dočekalo skromno mnoštvo ljudi koji su poredali ulice u kabanicama, držeći kišobrane i male luksemburške zastave.
Crkva u Luksemburgu
Luksemburg ima samo jedno crkveno područje, Luksemburšku nadbiskupiju, koju vodi kardinal Jean-Claude Hollerich, SJ, generalni referator Sinode Katoličke crkve o sinodalnosti.
Hollerich je za “EWTN News Nightly” rekao da je Katolička crkva u Luksemburgu “siromašna crkva u bogatoj zemlji”.
Prema statistikama Vatikana iz 2022., procjenjuje se da nadbiskupija ima 271.000 katolika, što je 41% stanovništva — strmoglav pad u odnosu na 2018., kada se procjenjuje da se 63% stanovništva izjasnilo kao katolici.
Međutim, statistika o ispovijedanju katoličke vjere još je sumornija. Istraživanje TNS Ilres iz 2022. pokazalo je da od stanovništva koje se smatra religioznim, od kojih su velika većina katolici, samo 6% kaže da ide na misu tjedno, a 30% kaže da “nikad ili gotovo nikad” ne ide na misu.
“Nekoć smo bili katolici kao Irska”, rekao je Hollerich. “I poput Irske, nije mnogo ostalo iz tog vremena.”
Kardinal je primijetio da je Luksemburg vrlo internacionalan: samo 30% stanovništva rođeno je u Luksemburgu, a oko polovica nisu građani — demografija koja se odražava i na Crkvu.
„Dakle, imamo migrantsko društvo i napredne zajednice, koje govore portugalski, engleski, francuski, poljski, i to su znakovi nade za našu Crkvu“, rekao je Hollerich.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Tijekom audijencije s katoličkom zajednicom u katedrali Notre-Dame, papa Franjo je slušao svjedočanstvo sestre Marije Perpétue Coelho Dos Santos, koja je rekla da je mjesna Crkva “bogata jezičnim zajednicama”, uključujući imigrante iz Vijetnama, Zelenortskih otoka, Ukrajine, Filipini, Hrvatska, Češka, Slovačka, Mađarska i razne afričke zemlje.
“Ako je istina da je naša različitost svakodnevni izazov, živimo je prije svega kao bogatstvo”, rekla je.
Papa Franjo je u luksemburškoj katedrali također saslušao svjedočanstvo mladog mještanina, Dioga Gomesa Coste, koji je govorio o tome kako je njegova vjera ponovno proživljena sudjelovanjem na Svjetskom danu mladih 2023. u Lisabonu, Portugal. Poslušao je i Christine Bußhardt, zamjenicu predsjednice biskupijskog pastoralnog vijeća, koja je rekla „u multikulturalnom društvu Luksemburga, naše kršćansko poslanje je davanje glasa Bogu.
“Svjetski sinodalni proces nudi povijesnu priliku za prijeko potrebnu obnovu, a sjeme sinodalne Crkve već počinje klijati”, rekla je.
Papa je zatim gledao izvedbu originalnog kazališnog plesa koji je prikazivao važne trenutke iz života svetog Franje Asiškog.
Prema Luksemburškoj nadbiskupiji, u roku od osam sati nakon otvaranja registracije više od 10.000 ljudi prijavilo se za jedno od 650 raspoloživih mjesta za susret s papom Franjom u luksemburškoj katedrali. Mjesta su dodijeljena nasumičnom lutrijom, a vani su postavljeni golemi ekrani gdje su stotine gledale susret.
“Crkva u Luksemburgu živi u snažno sekulariziranom društvu, sa svojim patnjama i poteškoćama, ali i sa svojim putovima nade”, rekao je Hollerich u svom pozdravu papi Franji u katedrali.
Papa je u sklopu svog posjeta otvorio marijansku jubilarnu godinu za luksemburšku nadbiskupiju, kojom se obilježava 400 godina pobožnosti prema zaštitnici zemlje, Mariji Tješiteljici unesrećenih.
“Ovaj marijanski naslov dobro odgovara temi koju ste odabrali za ovaj posjet: ‘Služiti’”, rekao je Franjo. „Tješiti i služiti zapravo su dva temeljna aspekta ljubavi koju nam je Isus dao, ljubavi koju nam je povjerio kao naše poslanje i koju nam je pokazao kao jedini put do pune radosti.“
Papa je također dao katedrali malu, zlatnu skulpturu ružinog grma, dugogodišnju papinsku tradiciju poznatu kao “zlatna ruža”. Nekada se skulptura tradicionalno poklanjala ljudima, no u novijim desetljećima pape je daruju marijanskim svetištima kao znak marijanske pobožnosti mjesta.
Susret s luksemburškim kraljevskim i političkim vođama
Ujutro je Franjin prvi dogovor bio posjet velikom vojvodi Luksemburga, Henriju, i njegovoj supruzi, velikoj vojvotkinji Maríji Teresi, u njihovoj službenoj rezidenciji, Velikoj vojvodskoj palači.
Tijekom susreta Papa je pozirao u zlatom ukrašenoj plesnoj dvorani za fotografiju s kraljevskim parom, njihovo petero djece i sedmero od osmero unučadi.
Papa se zatim susreo s premijerom Velikog Vojvodstva, Lucom Friedenom, prije nego što se obratio članovima vlade, civilnog društva i diplomatskog zbora u upravnoj zgradi Luksemburga, Cercle Cité.
U svom obraćanju u Cercle Citéu, papa Franjo rekao je čelnicima zemlje da “ne zaborave da posjedovanje bogatstva uključuje odgovornost”.
“Tražim stalnu budnost kako narodi u najnepovoljnijem položaju ne bi bili zapostavljeni i kako bi im se pomoglo da se izdignu iz svojih siromašnih uvjeta”, rekao je, dodajući da je to jedan od načina da se pomogne smanjiti broj ljudi koji su prisiljeni emigrirati iz svojih zemljama.
„Sa svojom posebnom poviješću i svojim jednako posebnim zemljopisnim položajem, s nešto manje od polovice njegovih stanovnika koji dolaze iz drugih dijelova Europe i svijeta, neka Luksemburg bude pomoć i primjer u pokazivanju puta naprijed u prihvaćanju i integraciji migranata i izbjeglice”, rekao je.
Franjo je također rekao da ponovno izbijanje rata na europskom kontinentu znači da svakodnevni život ljudi i njihovih vođa treba “motivirati plemenitim i dubokim duhovnim vrijednostima” kako bi se zaliječili rascjepi i neprijateljstva.
“Kao nasljednik apostola Petra i u ime Crkve koja je stručnjak za čovječanstvo, ovdje sam da svjedočim da je Evanđelje izvor života i uvijek svježa snaga osobne i društvene obnove”, rekao je papa. rekao je.
Papa Franjo poručio je luksemburškim političarima: „Samo je Evanđelje Isusa Krista sposobno duboko preobraziti ljudsku dušu, učiniti je sposobnom činiti dobro čak i u najtežim situacijama, gasiti mržnju i pomiriti strane u sukobu. Neka svi, svaki muškarac i žena, u punoj slobodi upoznaju Isusovo evanđelje.”
Upućujući na moto svog posjeta, “služiti”, Papa je dodao da je “za sve nas ovaj poziv ‘služiti’ najviša titula plemstva, glavna zadaća, način života koji treba slijediti svaki dan”.
Dok se po kiši vozio do Cercle Citéa, automobil pape Franje se nekoliko puta zaustavio kako bi blagoslovio bebe i pozdravio djecu, kojoj je dao krunicu i slatkiš.
Unutar uglavnom tihe gomile koja se nalazila na ulicama, male skupine su povremeno izbijale uzvikujući “Papa Francisco!” i kratko klicanje kad su ugledali papu.
Nakon ručka u nadbiskupovoj rezidenciji, Papa je iznenada posjetio obližnji kafić, Cafe Cycliste, zaustavivši se na kavi s nekim od svojih pomoćnika, prema Uredu za tisak Svete Stolice. Na putu je blagoslovio trudnicu.
Noć prije odlaska iz Rima, 25. rujna, papa Franjo je uobičajeno posjetio baziliku Svete Marije Velike kako bi se pomolio pred ikonom Marije Salus Populi Romani i zamolio Marijinu zaštitu tijekom putovanja.
Ujutro uoči leta, Papa je u svojoj rezidenciji Santa Marta primio otprilike 10 muškaraca i žena beskućnika koji spavaju ispod stupova na Trgu svetog Petra, u pratnji papinskog svećenika, kardinala Konrada Krajewskog, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Papino četverodnevno putovanje nastavit će se u Belgiji, gdje će posjetiti tri grada kako bi obilježio 600. obljetnicu katoličkih sveučilišta u Leuvenu i Louvain-la-Neuve prije povratka u Rim 29. rujna.
Hannah Brockhaus je viša dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Odrasla je u Omahi, Nebraska, a diplomirala je engleski na Državnom sveučilištu Truman u Missouriju.
