„Jubilej i sinodalnost: Crkva marijanskog lica i prakse“ („Giubileo e Sinodalità: una Chiesa dal volto e dalla prassi mariana”) bila je tema dvadeset i šestog međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) od 3. do 6. rujna na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu. Na kongresu je sudjelovalo oko šest stotina stručnjaka s pet kontinenata, objavila je IKA.
Kongres je otvoren u srijedu 3. rujna u Auditorium Antonianum s prigodnim pozdravima. Sudionicima se najprije obratio generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli te rektor Antonianuma fra Agustin Hernandez. Važnost kongresa predstavio je predsjednik Papinske međunarodne akademije (PAMI) fra Stefano Cecchin kazavši kako je kongres na tragu Drugoga vatikanskog koncila koji je istaknuo Mariju kao model Crkve i za Crkvu te stoga „moramo poznavati Mariju i moramo razumjeti njezin način djelovanja u prihvaćanju Božje riječi“.
Temu kongresa predstavio je predsjednik Interdisciplinarnoga talijanskog mariološkog društva don Antonio Escudero Cabello SDB, a potom je nadsvećenik koadjutor Bazilike Svete Marije Velike i papin izaslanik kardinal Rolandas Makrickas izložio važnost Djevice Marije za Crkvu i za evangelizaciju u današnjem vremenu.
Nakon otvaranja kongresa sudionici su u procesiji hodočastili u papinsku Baziliku sv. Marije Velike, gdje su pod predsjedanjem kardinala Makrickasa prošli kroz Sveta vrata i na različitim jezicima izmolili krunicu.
Drugoga dana, u četvrtak 4. rujna sesiju plenarnih predavanja otvorio je generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech, predstavljajući Mariju kao model sinodalne Crkve sukladno Završnom dokumentu Sinode o sinodalnosti. U zaključnom dijelu izlaganja kardinal Grech povezao je lik Djevice Marije s potrebom sudjelovanja žena u životu Crkve, koja je „snažno proizišla iz sinodalnog procesa“. „Završni dokument potvrđuje da ‘muškarci i žene uživaju jednako dostojanstvo u Božjem narodu’, a istovremeno priznaje da se žene još uvijek suočavaju s preprekama u potpunom ostvarenju svojih karizmi i uloga“, rekao je kardinal te dodao jedan citat: „Ne postoje razlozi koji priječe ženama da preuzmu vodstvene uloge u Crkvi: neće se moći zaustaviti ono što dolazi od Duha Svetoga.“
Drugo plenarno predavanje održala je s. Valerija Kovač na temu: „Marijanski proročki put nade u jubilarnoj Crkvi“. Na temelju teoloških značajki nade i Marijina primjera življene nade govorila je o zadaći Crkve da svjedoči nadu u svome zemaljskom hodu prema vječnosti. „Crkva kao nositeljica nade u svijetu je hodočasnica kroz povijest kroz koju pronosi radosnu vijest spasenja. Ona je otvorena budućnosti i gaji duh mladenaštva koji je usmjerava prema vječnome zajedništvu s Bogom. Ona u svijetu ostvaruje znakove po kojima je već sada vidljiva Božja prisutnost u njemu. Kao eshatološka zajednica, Crkva već sada živi jedno drugačije, eshatološki relevantno zajedništvo“, zaključila je predavačica.
Treće plenarno predavanje „Mariologija u službi sinodalnosti Crkve“ održala je predsjednica Američkog mariološkog društva Gloria Falcão Dodd.
Treći dan kongresa, u petak 5. rujna održana su prije podne još tri plenarna izlaganja: predsjednik Biblijske komisije Indije Yesu Karunanidhi govorio je o Mariji i sinodalnosti iz biblijske perspektive, predsjednik Papinske teološke akademije mons. Antonio Staglianò izlagao je o marijanskom licu Crkve dok je predsjednica Brazilskog mariološkog društva Lúcia Pedrosa de Pádua govorila o marijanskoj mistici pape Franje i pastoralu naroda.
U poslijepodnevnim satima drugoga i trećega dana kongresa održana su izlaganja u ukupno šesnaest sekcija, koje su činile kako članovi pojedinih marioloških društava (Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka, Hrvatska, Poljska, Brazil, Sjedinjene Američke Države, Latinska Amerika, Afrika, Azija-Oceanija) tako i ekumenska skupina, skupina za mariofanije, međureligijska skupina, skupina za Latinsku Ameriku i skupina veleposlanika pri Svetoj stolici.
U hrvatskoj sekciji sudjelovalo je četrnaest članova Hrvatskoga mariološkog instituta s ukupno jedanaest izlaganja, u kojima se promišljalo o marijanskom identitetu i praksi Crkve. Dio izlaganja bio je posvećen proučavanju teme kongresa sukladno izjavama učiteljstva i teoloških promišljanja te u duhovno-praktičnim ostvarenjima. Teološki se analizirala i u vidu sinodalne Crkve interpretirala tvrdnja Drugoga vatikanskog koncila da je Marija hodočasničkoj Crkvi „znak sigurne nade i utjehe (LG 68)“ (Ivan Karlić – Branko Murić). Dva su izlaganja bila posvećena mariološkoj analizi propovijedi pape Franje (Andrea Filić – Tomislav Filić) i njegovim nagovorima (Vanda Kraft Soić). Proučena je povezanost milosrđa i nade kroz marijansku perspektivu kod pape Ivana Pavla II. (s. Stjepanka Stanić). Predstavljene su značajke, razlike i povezanosti hodočasničke duhovnosti i vjerskog turizma u marijanskim svetištima (Vladimir Dugalić). Razmišljalo se o društveno-oslobađajućoj dimenziji marijanske duhovnosti (fra Josip Šimić) te o Marijinu djevičanstvu kao svjedočanstvu vjere, nade i ljubavi u misionarskom djelovanju Crkve (Lidija Miler).
Drugi dio izlaganja bio je posvećen proučavanju teme kongresa iz perspektive hrvatskoga doprinosa. Predstavljena je mariologija fra Tome Ilirika iz 16. stoljeća u vidu njegova mogućega doprinosa mariologiji u vremenima krize (Mladen Parlov). Provedena su arhivska istraživanja o mariološkom doprinosu fra Petra Lubine i njegovim poticajima važnima za sinodalnost (Zrinka Novak – s. Ana Begić). Iz liturgijske i glazbene perspektive analizirana su djela skladatelja sluge Božjega oca Ive Perana (s. Katarina Koprek) s naglaskom na sinodalnim elementima zajedničkog puta Božjega naroda u slavljenju otajstava vjere. Analizirane su marijanske propovijedi sluge Božjega Kardinala Franje Kuharića, koje su pokazale lik Marije kao modela nade posebno u teškim vremenima komunizma i Domovinskog rata (Daniel Patafta). Hrvatske sudionike kongresa je na poseban način ugostio gvardijan Međunarodnog zavoda Antonianum fra Miljenko Šteko.
U subotu 6. rujna u Lurdskoj spilji Vatikanskih vrtova euharistijsko slavlje za sudionike predslavio je kardinal Mackrikas. Posebna radost za sudionike kongresa bila je audijencija s papom Lavom XIV. Među ostalim, o marijanskoj prožetosti Crkve Papa je kazao: „Crkva s marijanskim srcem čuva i sve više razumije hijerarhiju istina vjere, integrirajući razum i ljubav, tijelo i dušu, univerzalno i lokalno, osobu i zajednicu, čovječanstvo i kozmos. To je Crkva koja se ne odriče postaviti sebi, drugima i Bogu neugodna pitnja – ‘Kako se to može dogoditi?’ (Luka 1,34) – i koja hoda zahtjevnim stazama vjere i ljubavi – ‘Evo službenice Gospodnje: neka mi bude po riječi tvojoj’ (Luka 1,38).“ Posebno je istaknuo Mariju kao „jubilejsku ženu“ i „sinodalnu ženu“. Na kraju je Papa zahvalio PAMI na njezinu doprinosu Crkvi u promicanju Marije kao „puta susreta i dijaloga među kulturama” i zaželio blagoslov u njezinu djelovanju.
Kongres je zaključen generalnom skupštinom na kojoj je predstavljena sinteza izlaganja te su izneseni prijedlozi za budući rad PAMI. Potom su podijeljene nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima, nakon čega je slijedio marijanski glazbeni festival s izvođačima iz različitih krajeva svijeta. (kta/ika)
