27 čelnika Europske unije pozvalo je na “novi dogovor o konkurentnosti” kako bi se zatvorio ekonomski jaz u odnosu na globalne konkurente i preokrenuo zabrinjavajući trend industrijskog pada.
Politička potvrda došla je u četvrtak nakon višesatnih rasprava u Bruxellesu i unatoč dubokim neslaganjima između čelnika oko prijedloga za usklađivanje pravila o porezu na dobit i desetljećima starog plana za integraciju tržišta kapitala zemalja EU-a.
Dolazi u trenutku kada se blok suočava sa sve nestabilnijim geopolitičkim kontekstom, brzim demografskim promjenama i oštrijom konkurencijom stranih vlada koje ulažu u ulaganja s atraktivnim paketima subvencija.
U zaključcima summita čelnici pozivaju na politike koje će unaprijediti europsku “ekonomsku, proizvodnu, industrijsku i tehnološku bazu” kako bi se osigurala “ekonomska otpornost” i “industrijska obnova”.
“Moramo mobilizirati više novca, više alata za ulaganje u strateške sektore”, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća. “Tijekom ovog sastanka, svi smo shvatili da je, s jedne strane, važno proširiti se, postati veći, ali vodeći računa o našim malim i srednjim poduzećima i osigurati da imamo pravu kombinaciju, pravu ravnotežu.”
“New deal” je pokušaj da se zadrži konkurentska prednost na globalnoj sceni i spriječi da Europa postane industrijska pustinja na račun Sjedinjenih Država, Kine, Indije i drugih sila u usponu.
Za sada je a izjava o namjerama a tek će se nakon predstojećih izbora za Europski parlament pretočiti u opipljive rezultate. Mađarska, koja u srpnju preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem, obećala je preuzeti zadatak provedbe dogovora, prema belgijskom premijeru Alexanderu De Croou.
“Konkurentnost naše Unije i jedinstveno tržište polaze od snažne baze. Sada to moramo transformirati u održivi dugoročni rast”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, govoreći pored predsjednika Michela.
Von der Leyen je dodala da blok treba osigurati da Europljani nisu samo “potrošači tehnologija i digitalnih usluga proizvedenih negdje drugdje” i pozvala na konkretne akcije za povećanje pristupa kapitalu, smanjenje troškova energije, rješavanje problema s nedostatkom vještina i daljnje jačanje trgovinskih veza.
Tekst sporazuma zapečaćen je nakon razgovora s bivšim talijanskim premijerom Enricom Lettom, koji je čelnicima predstavio svoj novi nacrt izvješća od 147 stranica o tome kako ojačati jedinstveno tržište EU-a kako bi se potaknuo rast, zatvorio jaz u financiranju i stvorio više radnih mjesta i prosperitet za Europu.
U svom izvješću, Letta – koji je proteklih mjeseci jurio u 65 europskih gradova radi konzultacija – upozorava na zastarjelu strukturu uspostavljenu 1980-ih koja koči produktivnost u 21. stoljeću.
Jedinstveno tržište, koje je desetljećima omogućavalo nesmetano kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi, trebalo bi proširiti na energetiku, telekomunikacije i financije, kaže Letta.
Ovi strateški sektori, nazvani “tri preostala”, isprva su se smatrali previše strateškim da bi se proširili izvan nacionalnih granica, ali prema Letti sada predstavljaju “glavnu kočnicu rastu i inovacijama”, te bi se trebali integrirati u cijeloj EU kako bi blok postao atraktivnije odredište za ulaganje.
Blok se bori za otključavanje kapitala
U svom radu, Letta također iznosi radikalne prijedloge o tome kako postupno dati EU više kolektivne ovlasti za subvencioniranje tvrtki – također poznato kao državna potpora – prerogativ trenutno rezerviran za nacionalne vlade.
Ovaj paneuropski pristup smatra se odgovorom na dalekosežni Zakon o smanjenju inflacije (IRA) koji je uveo američki predsjednik Joe Biden, a koji predviđa milijarde poreznih olakšica i rabata za promicanje zelene tehnologije američke proizvodnje.
Peking, s druge strane, primjenjuje dugotrajnu shemu koja jako pogoduje domaćim tvrtkama putem bespovratnih sredstava, jeftinih zajmova, povlaštenog tretmana i regulatornih zahtjeva na štetu tvrtki koje nisu iz Kine.
Takve velikodušne inozemne subvencije osmišljene da privuku ulaganja – zajedno s nedostatkom opskrbe ključnim sirovinama, stalno visokim cijenama energije i nedostatkom visokokvalificirani radnici – smatraju se velikim preprekama naporima EU da ostane industrijska sila.
Unija tržišta kapitala dijeli mišljenja
Također se razmatra ambiciozan plan za zaključivanje Unija tržišta kapitala (CMU), projekt integracije tržišta dionica 27 država članica.
“Produbljivanje unije tržišta kapitala ključno je za otključavanje privatnog kapitala”, stoji u zaključcima summita. “Pružit će europskim tvrtkama pristup diverzificiranijem financiranju po nižim troškovima, pomoći u usmjeravanju domaće štednje i mobilizirati značajnu količinu privatnih ulaganja potrebnih za suočavanje s izazovima, posebice zelenim i digitalnim prijelazima i potrebama europske obrambene industrije.”
Prvi put pokrenut 2014. i nikada dovršen, CMU ima za cilj značajno osnažiti relativno mala pojedinačna tržišta obveznica u bloku i pružiti više prilika za otključavanje rizičnog kapitala za europska start-up poduzeća i mala i srednja poduzeća, koja sve više hrle u SAD kako bi osigurala financiranje koje im je potrebno za rasti.
“EU ima 33 trilijuna eura privatne ušteđevine. Moramo pronaći načine kako to usmjeriti u naše tvrtke”, Michel rekao je na platformi društvenih medija X. “Početna poduzeća iz EU-a dobivaju manje od polovice financiranja novoosnovanih poduzeća iz SAD-a. To se mora promijeniti. Odgovor je: Unija tržišta kapitala.”
Von der Leyen je tvrdila da se čak 300 milijardi eura europske ušteđevine preusmjerava u inozemstvo, uglavnom u Sjedinjene Države, te da bi se pod CMU-om svake godine moglo osloboditi 470 milijardi eura europskog kapitala.
Ali manje zemlje strahuju da će CMU vidjeti regulatorne ovlasti koncentrirane u većim zemljama, poput Francuske, koja se zalaže za Europsko tijelo za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) sa sjedištem u Parizu.
Diplomatski izvori rekli su Euronewsu da je većina država članica izrazila rezerve prema dugom roku
navedenog plana tijekom rasprava u četvrtak, unatoč konsenzusu oko sveobuhvatne potrebe za jačanjem konkurentnosti.
Drugo pitanje koje se pokazalo razdorom bila je ideja, koju su branili Estonija i Francuska, o novom krugu zajedničkog zaduživanja financirati obrambene sposobnosti, glavni prioritet nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jedini put kada je blok izdao zajednički dug u velikim razmjerima bilo je na vrhuncu pandemije COVID-19 kada su se čelnici složili uspostaviti fond za oporavak vrijedan 750 milijardi eura.
Ali štedljive zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Danske protive se novom zaduživanju, ističući da je gotovo 100 milijardi eura u gotovini za oporavak ostalo neiskorišteno.
