Vijesti iz Rima, 18. rujna 2024. / 12:50
Nakon više od četiri desetljeća istrage o navodnim marijanskim ukazanjima u Međugorju u Bosni i Hercegovini, voditelj vatikanskog doktrinarnog ureda održat će u četvrtak konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” na marijanskom mjestu, priopćio je Vatikan.
Navodne vizije Blažene Djevice Marije u Međugorju imale su šestero djece počevši od 24. lipnja 1981., prvobitno na vrhu brda u blizini grada.
Otkako su započeli, navodni događaji i Marijine poruke bili su izvor kontroverzi i podjela, jer se slava o fenomenima širila unatoč izjavama lokalnih biskupa i vatikanskih vlasti da nema potvrde njihove autentičnosti.
Međutim, bhakte su se nastavili slijevati u to područje, čak i dok su hodočašća koja je organizirala Crkva bila zabranjena. Kasnije su dopušteni nakon što je papin izaslanik pronašao dokaze duhovnih plodova za one koji su ih posjetili.
Više od 40 godina otkako su prvi put tvrdili da ih je Marija posjetila, navodni vidioci kažu da nastavljaju primati poruke od Marije prenoseći želju za mirom u svijetu, poziv na obraćenje, molitvu i post, te određene tajne vezane uz događaje koji će se ispuniti u budućnosti.
U nastavku se nalazi vremenski pregled istraživanja i odluka Katoličke crkve o Međugorju.
10. travnja 1991.: Nakon što su mjesni biskupi od siječnja 1982. formirali tri različite komisije za proučavanje fenomena u Međugorju, Biskupska konferencija tadašnje Jugoslavije pravila koja “Na temelju dosadašnjih istraživanja ne može se tvrditi da se u Međugorju događaju nadnaravna ukazanja i objave”.
23. ožujka 1996.: Potvrđujući naznake jugoslavenskih biskupa, tajnik Kongregacije za nauk vjere, nadbiskup (kasnije kardinal) Tarcisio Bertone, u odgovoru na pismo francuskog biskupa kaže da službena hodočašća u Međugorje kao mjesto autentičnog marijanskog ukazanja, organizirana na biskupijskoj ili župnoj razini, nisu dopuštena.
17. ožujka 2010.: Na zahtjev bosanskohercegovačkih biskupa papa Benedikt XVI osniva povjerenstvo pod predsjedanjem kardinala Camilla Ruinija istražiti nadnaravni karakter događaja u Međugorju. Provizija uključuje otprilike 20 kardinali, biskupi i stručnjaci.
17. siječnja 2014.: Nakon gotovo četiri godine istraživanja doktrinarnih i disciplinarnih aspekata međugorskih ukazanja, povjerenstvo formirano 2010. završava s radom te tadašnjoj Kongregaciji za nauk vjere predaje dokument, takozvani “Ruinijev izvještaj”.
6. lipnja 2015.: Papa Franjo posjetio je Bosnu i Hercegovinu, ali je odbio posjetiti Međugorje. Tijekom konferencije za novinare tijekom leta u papinskom zrakoplovu koji se vraćao u Rim, kaže papa vatikanska istraga o ukazanjima je skoro dovršena.
Negdje u 2016.: Kongregacija za nauk vjere, pod vodstvom kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, čita i raspravlja o nalazima “Ruinijeva izvješća”. Mišljenja džematlija zatim se šalju papi Franji.
11. veljače 2017.: Papa Franjo imenovao je poljskog nadbiskupa Henryka Hosera papin izaslanik u Međugorju “s ciljem dubljeg upoznavanja tamošnjeg pastoralnog stanja, a prije svega potreba vjernika koji tamo hodočaste.” Glasnogovornik Vatikana pojašnjava da je nadbiskupov mandat pastoralne, a ne doktrinarne naravi.
Dva mjeseca nakon imenovanja posebnim izaslanikom, Hoser govori novinarima da to mjesto nosi mnoge istinske izraze vjere i da se ondje nalaze mnoga zvanja. No, pojašnjava da se konačna odluka o vjerodostojnosti ukazanja tek treba vidjeti.
13. svibnja 2017.: Papa Franjo govori o komisiji koju je 2010. godine formirao Benedikt XVI tzv. “Ruinijev izvještaj” tijekom konferencije za novinare tijekom leta u papinskom zrakoplovu koji se vraćao iz Fátime u Portugalu. On kaže on je osobno “sumnjiv” prema ukazanjima budući da mu se javljaju da bi Blaženu Djevicu Mariju pretvorili u “telegrafisticu” koja dostavlja dnevne poruke.
17. svibnja 2017.: Izvještaj u rubrici “Vatican Insider” časopisa Talijanske novine La Stampa kaže da je “Ruinijevo izvješće” komisije za razdoblje 2010.–2014. pronašlo razliku između prvih sedam navodnih ukazanja od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. i onih koja su uslijedila. Glasovanje o prvih sedam navodnih vizija dalo je uglavnom povoljno mišljenje o nadnaravnom.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Prema La Stampivećina članova povjerenstva također je izrazila mišljenje da su duhovni plodovi Međugorja pozitivni ili uglavnom pozitivni. O nadnaravnom karakteru kasnijih navodnih vizija, većina članova komisije rekla je da se ne može izraziti mišljenje, a dva su člana glasala protiv.
7. prosinca 2017.: Hoser kaže za katolički medij Aleteia dok će papa donijeti konačnu odluku o vjerodostojnosti navodnih viđenja u Međugorju, “danas biskupije i druge institucije mogu organizirati službena hodočašća. To više nije problem.”
31. svibnja 2018.: Papa Franjo ponovno imenovao Hosera, umirovljenog nadbiskupa Varšave i Praga, apostolski vizitator u Međugorjuzadužen za nadgledanje pastoralnih potreba mjesta na neodređeno vrijeme. Ovo imenovanje slijedi nadbiskupovu raniju ulogu papinskog izaslanika.
12. svibnja 2019.: Papa Franjo formalno ovlašćuje katolike za organiziranje hodočašća u Međugorje u znak priznanja “obilnih plodova milosti” koji su proizašli iz posjeta svetištu, iako Crkva još uvijek nije donijela presudu o autentičnosti navodnih ukazanja.
14. kolovoza 2021.: Hoser umire u bolnici u Varšavi, Poljska, nakon duge i teške bolesti. Imao je 78 godina.
27. studenog 2021.: Papa Franjo imenovao je nadbiskupa Alda Cavallija, dugogodišnjeg vatikanskog diplomata posebni apostolski vizitator u župnu zajednicu Međugorje na neodređeno vrijeme nakon Hoserove smrti.
Hannah Brockhaus je viša dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Odrasla je u Omahi, Nebraska, a diplomirala je engleski na Državnom sveučilištu Truman u Missouriju.
