Usred onoga što je katolička dobrotvorna organizacija nazvala “nezamislivom” patnjom civila zarobljenih u brutalnosti građanskog rata u Sudanu, Sjedinjene Države su objavile da jedna od zaraćenih frakcija provodi genocid u zemlji i uvele sankcije svom vođi.
U jednoj od posljednjih odluka Bidenove administracije na odlasku, američki državni tajnik Antony Blinken 7. siječnja sankcionirao je Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao “Hemedti”, vođu Snaga za brzu podršku, “zbog njegove uloge u sustavnim zločinima počinjenim protiv Sudanski narod” u ratu koji traje 20 mjeseci.
Blinken je rekao da su RSF i milicije saveznici RSF-a nastavile izravne napade na civile, sustavno ubijajući muškarce i dječake — čak i dojenčad — na etničkoj osnovi i namjerno ciljajući žene i djevojčice iz određenih etničkih skupina radi silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja.
Nakon ozloglašenog rata u Darfuru, drugi je put u dva desetljeća da je proglašen genocid u toj sjeveroistočnoj afričkoj državi, usred gladi “bez presedana” i jedne od najtežih humanitarnih situacija na planetu.
Prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948., nazvanoj Konvencija o genocidu, genocid označava djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, ubijanjem pripadnika skupine, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih ozljeda njezinim članovima, izricanje mjera kojima se sprječava rađanje unutar skupine ili prisilno premještanje djece iz skupine u drugu grupa.
Sudanski crkveni čelnici ostali su škrti na riječima o sankcijama i izjavama o genocidu, a neki su ih u pozadini nazivali “osjetljivom stvari”.
Ali otac Andrew Kaufa, koordinator Odjela za društvene komunikacije Udruge biskupskih konferencija članica u istočnoj Africi, poznate kao AMECEA, bojao se da takve sankcije možda neće kazniti vladu ili pobunjenike, već obične Sudance.
“Ono što bi moglo pomoći crkvi u Sudanu jest vidjeti kako frakcije daju pristup crkvi i humanitarnim agencijama kako bi isporučivale pomoć za ublažavanje patnje nevinih ljudi”, rekao je malavijski svećenik za OSV News.
Rat koji je započeo u travnju 2023. ostavio je više od 638 000 ljudi suočenih s glađu, milijunima kojima je potrebna humanitarna pomoć i 24 000 mrtvih.
“Moje razumijevanje situacije je da je Sudan vjerojatno najgora humanitarna kriza”, rekao je svećenik, ističući da je prema brojkama UN-a 11 milijuna raseljenih, a oko 3,2 milijuna drugih pobjeglo je u susjedne zemlje. “A zemlja je također u ozbiljnoj krizi gladi”, rekao je Kaufa o ratu koji je sada službeno označen kao genocid.
Integrirana klasifikacija faze sigurnosti hrane, ili IPC, navodi u izvješću da glad u kampu za raseljenje u Zamzanu u sjevernom Darfuru, “označava produbljivanje bez presedana i širenje krize hrane i prehrane, potaknuto razornim sukobom, koji je izazvao nezapamćenu masu raseljavanje, gospodarstvo u kolapsu, slom osnovnih društvenih usluga i teški poremećaji u društvu i siromašni humanitarni pristup.”
Partneri Caritasa u Sudanu prijavljuju izbijanje kolere u regiji, što predstavlja novi izazov za njihov rad. U regiji Bijeli Nil prijavljeno je više od 5000 slučajeva. Od izbijanja rata, partneri su radili u Sjevernom Darfuru, Gedarefu i državi Bijeli Nil, pružajući usluge zaštite, vodu, sanitarne i zdravstvene usluge, kao i novčanu pomoć.
“Sam razmjer patnje u Sudanu je nezamisliv. Broj raseljenih osoba je otprilike polovica stanovništva Australije, a djeca čine većinu”, rekla je Sally Thomas, humanitarna voditeljica Caritasa Australije, u priopćenju za javnost od siječnja. 10.
Blinken je rekao da su RSF i milicije saveznici RSF-a ciljale civile koji su bježali, ubijajući nedužne ljude koji su bježali od sukoba i spriječili preostale civile u pristupu zalihama za spašavanje života.
“Na temelju ovih informacija, sada sam zaključio da su pripadnici RSF-a i savezničkih milicija počinili genocid u Sudanu”, rekao je.
Istodobno, Blinken je rekao da činjenica da su SAD uvele sankcije samo jednoj strani u sukobu ne znači potporu drugoj.
“Obje zaraćene strane snose odgovornost za nasilje i patnju u Sudanu i nedostatak legitimiteta za upravljanje budućim mirnim Sudanom”, rekao je.
Američka deklaracija došla je dok su sudanski biskupi nastavili dopirati do međunarodne zajednice kako bi iskoristili svoj utjecaj i okončali borbe u Sudanu. Opetovano su pozivali svijet da rješavanje humanitarne situacije u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji ne može čekati “sutra”.
Od 15. travnja 2023., kada je izbio rat između RSF-a, na čelu s Dagalom, i Sudanskih oružanih snaga, ili SAF-a, pod generalom Abdelom Fattahom Al-Burhanom, na meti su crkve i crkveni vođe — jedan od razloga zašto komentiranje deklaracije o genocidu može biti osjetljivo.
U studenom je biskup Yunan Tombe Trille Kuku Andali iz El Obeida za dlaku izbjegao pogubljenje nakon što su ga pretukle protivničke vojske.
Ranije u kolovozu, vojska i Opća obavještajna služba evakuirali su pet talijanskih časnih sestara, svećenika i 20 državljana Južnog Sudana koji su godinu i četiri mjeseca bili zarobljeni u Khartoumu, glavnom gradu.
U lipnju je Andali rekao drugim biskupima da ne postoji niti naznaka kako bi dijalog mogao donijeti nadu Sudancima, a čini se da je to još uvijek slučaj budući da se naziva deklaracija o genocidu.
Prvi genocid u Sudanu proglašen je početkom 2000-ih usred više od desetljeća dugog građanskog rata između sjevernih i južnih regija Sudana.
Sjeverna regija, sa središtem u glavnom gradu Kartumu, bila je pretežno sastavljena od muslimana koji su etnički Arapi, dok su na jugu živjele skupine kršćana i vjernika afričkih tradicionalnih religija.
Kako bi nametnuli plan generala Omara al-Bashira o stvaranju vlade koja se više temelji na islamu, sudanske oružane snage i arapska milicija poznata kao Janjaweed, ili ljudi na konjima, provodili su masakre, koji su na kraju nazvani genocidom, u kojem je između 2003. i 2005. , 200.000 je ubijeno, žene i djevojke silovane i osakaćene, a dojenčad osuđena na smrt u nearapskim sela.
Dva desetljeća dug građanski rat koji je rezultirao s više od 2 milijuna mrtvih i 4 milijuna raseljenih osoba na jugu — a završio je tek 2005. Sveobuhvatnim mirovnim sporazumom. Godine 2011. Južni Sudan stekao je neovisnost od Sudana.
Sadašnji rat je posljedica sukoba između unutarnjih sudanskih frakcija.
