Dok Crkva slavi Treću nedjelju kroz godinu, vlč. Luka Grgur, OFM, razmišlja o temi: “Ovdje i sada značaj Isusove službe u Kafarnaumu.”
Od Fr. Luke Grgura, OFM*
Na našem putovanju kroz bogatu tapiseriju Svetog pisma, značaj Isusove službe, posebno u Kafarnaumu, živo se pojavljuje u pozadini ispunjenja proročanstava i božanskog djelovanja.
Evanđelje po Mateju dirljivo bilježi bit ovog trenutka, oslanjajući se na povijesne i teološke teme koje duboko odjekuju među vjernicima današnjice.
Ispunjenje proročanstva u ovom Evanđelju po Mateju počinje naglašavanjem da Isusovo preseljenje u Kafarnaum ispunjava proročke riječi iz Izaije 9:1-2, pretvarajući zemlju obavijenu tamom u svjetionik svjetla.
Ovo proročanstvo nije samo povijesna referenca nego i svjedočanstvo Božje vjernosti Njegovom narodu. Isus je identificiran kao “veliko svjetlo“koji svijetli u tami, navješćujući novu zoru za sve koji će Ga slijediti.
Slike svjetla koje se probija kroz očaj služi kao snažan podsjetnik na dobru volju muškarcima i ženama: čak iu našim najmračnijim trenucima, nada je uvijek prisutna ako odlučimo gledati prema Kristu.
Poruka o Kraljevstvu, središnja je Isusova služba, njegov je poziv na obraćenje, koji je vrlo sličan pozivu Ivana Krstitelja. Kad Isus naviješta, “Pokajte se jer se približilo kraljevstvo nebesko” On postavlja temelje za radikalnu transformaciju koja nije samo vanjska, već duboko unutarnja – poziv na metanojapromjena srca i uma.
Ova je poruka sada jednako relevantna kao što je bila prije dva tisućljeća; odjekuje univerzalnom ljudskom željom za obnovom i vezom s Bogom. Pozvani smo razmišljati o svojim životima i razmišljati o dubokim promjenama koje možemo učiniti u iščekivanju Kraljevstva.
Ovaj poziv na pokajanje bitan je aspekt Isusove službe, izazivajući pojedince da preispitaju svoje vrijednosti, prioritete i odnos s Bogom. Sve nas pita: Jesmo li spremni prihvatiti promjenu? Jesmo li spremni otvoriti svoja srca dubokoj Božjoj vladavini u našim životima?
Poziv prvih učenika prikazan je u izvanrednom prikazu autoriteta i hitnosti. Isus poziva svoje prve učenike – Petra, Andriju, Jakova i Ivana – jednostavnom, ali dubokom zapovijedi: da postanu “ribari ljudi”.
Neposrednost njihova odgovora pokazuje uvjerljivu prirodu Isusova poziva i preobražavajuću snagu Njegove prisutnosti. Ovo ne označava samo promjenu u njihovim sredstvima za život, već i redefiniranje njihovih identiteta dok ulaze u svetu misiju.
Za sve vjernike koji danas traže svrhu, priča o ovim ribarima nudi snažan primjer. Oni nas uče da odgovor na Božji poziv može zahtijevati napuštanje poznatih utjeha, ali također obećava život ispunjen smislom i pustolovinom dok se uključujemo u misiju dovođenja drugih Kristu.
Dok ispitujemo ovaj početni poziv, prepoznajemo da Isus ne bira učene ili moćne. Umjesto toga, On bira obične pojedince, odražavajući uključivu prirodu Njegove službe.
Ovo uvjeravanje je ključno; Bog može djelovati kroz bilo koga, bez obzira na njegovu prošlost ili društveni status. Služi kao snažan podsjetnik: svi imamo ulogu u Kraljevstvu.
Evanđelje razvija odlomak, koji prekrasno kulminira u ocrtavanju Isusove trostruke službe: poučavanje u sinagogama, naviještanje Evanđelja Kraljevstva i liječenje svake bolesti i bolesti.
Svaki stup označava drugačiji aspekt Isusove misije, pružajući holistički pristup službi: učenja su bila temeljna, ukorijenjena u Svetom pismu i usmjerena na prosvjetljenje umova i srca. Njegova sposobnost tumačenja zakona i oslanjanja na proročke tradicije poticala je vjernike da prihvate dublje razumijevanje Božje riječi.
Ovo naglašava važnost obrazovanja i duhovne formacije u našim životima danas, izazivajući nas da neprestano tražimo mudrost i dublje poznavanje naše vjere.
Naviještati Evanđelje Kraljevstva koje je tako središnje u ovom navještaju kao radikalna poruka nade, spasenja i pomirenja. Isus ne samo da prenosi informacije; On poziva ljude u odnos s Bogom. Njegova služba naglašava da je kraljevstvo obilježeno milošću, milosrđem i inkluzivnošću – vrijednostima koje nas moraju voditi dok se uključujemo u naše zajednice.
Isus je Onaj koji liječi svaku bolest i bolest. U svijetu koji je često mučen patnjom i boli, Isusova služba iscjeljivanja otkriva Božje suosjećanje i želju za cjelovitošću u našim životima.
Tjelesna i emocionalna iscjeljenja koja je Isus izvodio otkrivaju duboku vezu između duše i tijela, naglašavajući da su duhovno i tjelesno blagostanje međusobno isprepleteno.
Za one koji se danas suočavaju s izazovima, bilo zdravstvenim ili drugim, ovaj aspekt Isusove službe nudi nadu i jamstvo da je Bog prisutan i da aktivno radi na obnovi.
Geografsko značenje Kafarnauma, koji se u Evanđeljima spominje kao Isusov “vlastiti grad,” služi kao epicentar Njegove službe u Galileji. Ovaj grad na jezeru ne samo da je imao povijesno i zemljopisno značenje, već je također postao žarišna točka Njegovih učenja i čuda.
Spominjanje Galileje nežidovske naglašava multikulturalno tkivo regije. Razumijevanje ovog konteksta pokazuje da Isusovo poslanje nije bilo ograničeno na jednu etničku ili kulturnu skupinu; nego je bila namijenjena cijelom čovječanstvu. Ova uključenost je snažan poziv na jedinstvo, pozivajući vjernike da sruše prepreke i dopru do svakog člana društva.
Današnje evanđelje ima trajnu važnost. Dok razmišljamo o ovim ključnim teološkim i povijesnim temama, očito je da Isusova služba u Kafarnaumu pruža trajne pouke za nas danas. Njegovo ispunjenje proročanstava uvjerava nas u Božja obećanja, dok nas Njegov poziv na pokajanje poziva da živimo autentično i svrhovito.
Odabrani učenici podsjećaju nas na preobrazbeni potencijal unutar svakoga od nas, bez obzira na naše podrijetlo, a stupovi Njegove službe izazivaju nas da se uključimo u podučavanje, naviještanje i iscjeljivanje unutar vlastitih zajednica.
U ovom dobu neizvjesnosti i podjela, poruke koje su proizašle iz Isusove službe u Kafarnaumu nastavljaju nas nadahnjivati i voditi. Dakle, za sve muškarce i žene dobre volje, prihvaćanje Kristovog poziva u Njegovo kraljevstvo zahtijeva hrabrost, poniznost i otvorenost za promjenu. Dok aktivno sudjelujemo u podučavanju, dijeljenju dobre vijesti i iscjeljivanju, utjelovljujemo Kristovu misiju u našem svijetu.
Trudimo se biti moderni”ribari ljudi,” donoseći svjetlo u tamu, nadu u beznađe i ljubav u svijet u potrebi. Naslijeđe Kafarnauma oslikava ono što je moguće kada svoje živote uskladimo s Božjom transformirajućom prisutnošću i hrabro zakoračimo u poziv koji je On pripremio za svakoga od nas.
* Fr. Luke Grgura, OFM, Kustodija Svete Zemlje
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
