Klimatske promjene i siromaštvo “bolesni su plod” ponosa, sebičnosti i “slijepog rata” koji je čovječanstvo objavilo sebi i planetu, rekao je papa Franjo.
“Ekonomija koja ubija, koja isključuje, koja izgladnjuje, koja koncentrira ogromno bogatstvo u nekolicini na štetu mnogih, koja umnožava siromaštvo i smanjuje plaće, koja zagađuje, koja proizvodi rat, nije ekonomija”, rekao je u autobiografija objavljena 14. siječnja. To je perverzija, “praznina, odsutnost, bolest.”
I kako kaže jedna španjolska poslovica, napisao je: “‘Ako uzgajate gavrane, iskopat će vam oči’ (Cría cuervos y te sacarán los ojos). Zagađivali smo i pljačkali, izlažući vlastite živote opasnosti.”
“Nada: Autobiografija” napisana je s talijanskim urednikom Carlom Mussom početkom 2019. Svezak od 300 stranica pokriva papin život, obitelj, poziv i izbor za papu, kao i mnoge njegove misli i razmišljanja o prošlim događajima i aktualnim pitanjima, osobito iskorištavanje i uništavanje ljudskog života i stvorenog.
“Jedna od velikih hitnih situacija našeg vremena je poštovati božanski nalog da zaštitimo naš zajednički dom, au isto vrijeme da branimo svetost i dostojanstvo svakog ljudskog života”, napisao je.
“Klimatske promjene i siromaštvo su, u biti, bolesni plod slijepog rata koji je sam čovjek objavio – protiv pravednije raspodjele resursa, protiv prirode, protiv vlastitog planeta”, rekao je svojim čitateljima.
“Svakim danom svijet se čini sve elitističkijim i svakim danom okrutnijim prema onima koji su izbačeni i napušteni. Zemlje u razvoju i dalje bivaju iscrpljene iz svojih najboljih prirodnih i ljudskih resursa za dobrobit nekoliko privilegiranih tržišta”, napisao je.
Čak je stvorena “neprijateljska arhitektura” kako bi se siromašni držali podalje od pogleda, pa čak i s ulica, dodao je. “Stanje marginalizacije u kojem su milijuni ljudi potlačeni ne može još dugo trajati.”
Užas u svijetu – zlostavljanje, bijeda, propadanje i tama – gotovo uvijek se hrani ravnodušnošću, napisao je, stavom da problemi i nepravde nemaju “ništa sa mnom” i da je imperativ “samo spasiti sebe. “
To je znak “društva koje je duboko bolesno. Jer sebičnost nije samo antikršćanska. Sebičnost je također oblik samoozljeđivanja”, napisao je, a “sebičnost je glupa”.
“Ne postoje dvije odvojene krize — jedna ekološka i druga društvena — već jedna jedinstvena i složena socio-okolišna kriza”, čije su negativne posljedice ukorijenjene u oholosti i aroganciji, zbog kojih ljudi nisu svjesni vlastitih ograničenja, napisao je.
Vraćanje dostojanstva onima koji su isključeni iz društva, borba protiv siromaštva i izrabljivanja, briga za okoliš i zaštita “vlastitih života” povezane su i međusobno povezane potrebe, napisao je. “Oni nas moraju voditi prema jednom jedinstvenom integriranom pristupu, koji se sada mora smatrati neizbježnim.”
„Pravi razvoj je uključiv, plodan, usmjeren prema budućnosti i budućim generacijama“, napisao je.
Potrebna je hitna i odlučna akcija, kao i “neke ozbiljne političke odluke”, koje su, kako je napisao, dosad bile “previše stidljive, nekoherentne, kontradiktorne, nedostatne”.
“Vrijeme je da iza sebe ostavimo podjele između frakcija, između katastrofičara i onih koji su ravnodušni, između radikala i poricatelja klime, te udružimo snage kako bismo postupno i odlučno izašli iz mračne noći pustošenja okoliša”, 88. – napisao je stari papa.
“Vrijeme je konačno da se interesi nekolicine ljudi podrede za prava svih, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija”, napisao je pohvalivši mlade ljude koji prosvjeduju i ponavljaju vapaje zemlje, siromašnih i izopćenik.
“Uče nas onome što je očito, a što samo suicidalna i nihilistička perspektiva sada ne može vidjeti: nema sutra ako uništimo okoliš koji nas održava”, napisao je.
