Projekcija dokumentarnog filma redatelja Jakova Sedlara „Hrvatski mučenici“ održana je u petak, 11. travnja 2025., u Dvorani „Juran i Sofija“ sisačkog Velikog Kaptola. Ovaj novi Sedlarov film obrađuje jednu od najosjetljivijih i desetljećima prešućivanih tema iz hrvatske povijesti – stradanje 663 hrvatska katolička svećenika, sjemeništaraca i časnih sestara tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Na početku večeri okupljenima se obratio sam autor, prisjetivši se kako je još 1984. godine prvi put čuo za masovna ubojstva katoličkih svećenika, i to od kardinala Franje Kuharića te poznatog emigranta i domoljuba Ilije Letice. Letica mu je tada rekao da bi o toj temi trebalo snimiti film, ali to u tadašnjim političkim okolnostima nije bilo moguće. Godinama kasnije, Letičina kći Mara ponovno mu je skrenula pozornost na tu temu, rekavši da njezin otac i dalje o tome govori. Taj razgovor bio je ključan poticaj za Sedlara da započne s realizacijom projekta, koji je postao svojevrsni oproštaj s Leticom, preminulim samo tjedan dana prije završetka filma.
Sedlar je istaknuo da je cilj filma prikazati istinu o stradanju svećenika i redovnica te da film ne optužuje, nego dokumentira i svjedoči. U filmu su prikazana i potresna osobna svjedočanstva, među kojima se posebno ističe ono sestre Celine Sarić, koja je preživjela mučenja u Bosanskom Grahovu, gdje je 1941. godine svećenik don Juraj Gospodnetić bio živ spaljen na ražnju.
Redatelj je zahvalio svima koji su sudjelovali u stvaranju filma, uključujući i sisačkog biskupa mons. Vladu Košića, te najavio kako je u pripremi i engleska verzija filma, koja će biti predstavljena i međunarodnoj publici, osobito putem američkih katoličkih medija.
Nakon projekcije, okupljenima se obratio i biskup Košić, istaknuvši kako hrvatsko društvo još uvijek živi kao talac krivotvorene povijesti, osobito kad je riječ o progonu Katoličke Crkve u doba komunizma. Kao primjer naveo je nedavni poziv osobe na inauguraciju predsjednika, koja se javno hvalila sudjelovanjem u napadu na Široki Brijeg, gdje su pogubljeni svećenici i nevini civili.
Biskup se prisjetio i 25 svećenika sa sisačkog područja koji su u to vrijeme ubijeni zbog svoje vjere, a posebno je istaknuo vlč. Antuna Grahova, prvu mučeničku žrtvu Domovinskog rata, usporedivši njegovu smrt s onom blaženog Miroslava Bulešića. Također je podsjetio na razmjere stradanja: dok su u nekim europskim zemljama, poput Češke i Slovačke, tijekom Drugog svjetskog rata ubijeni deseci svećenika, u Hrvatskoj ih je ubijeno više od 600, zaključivši da je ta činjenica neosporan dokaz sustavnog progona Crkve i vjere u razdoblju komunizma.
Na kraju, biskup Košić zahvalio je svima koji su došli na projekciju te izrazio nadu da žrtva hrvatskih mučenika neće biti zaboravljena, nego da će sve potaknuti na duhovnu obnovu, molitvu i zalaganje za njihovu buduću kanonizaciju.
