Predavanje „Misionarsko djelovanje Bartola Kašića. Bartol Kašić u misijskoj inicijativi Družbe Isusove XVI. i XVII. stoljeća u jugoistočnoj Evropi“ održao je u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u srijedu 15. listopada isusovac dr. sc. Ivica Musa, član Hrvatske pokrajine Družbe Isusove i profesor religiologije i crkvene povijesti na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Predavač je na početku podsjetio na život Bartola Kašića kazavši da je on bio rodom s Paga, isusovac, Hrvat, moglo bi se reći i dubrovački građanin jer je neko vrijeme boravio u Dubrovniku, ukupno petnaestak godina. Bio je jezikoslovac, prevoditelj, vjerski pisac i leksikograf. Školovao se u Pagu i hrvatskom kolegiju u Loretu koji je pripremao buduće svećenike koji će se vratiti u misije. Tamo je upoznao i Družbu Isusovu i u Rimu je stupio u nju, a 1606. godine je zaređen za svećenika. Još kao bogoslov piše gramatiku hrvatskog književnog jezika i to je početak znanstvenog, gramatičkog i stručnog predstavljanja jednog jezika.
Nakon kratkog rada kao ilirski ispovjednik u Rimu u bazilici sv. Petra, godine 1609. je poslan u Dubrovnik. Zatim je boravio u Turskoj, a potom opet u Italiji u Loretu.
Život i apostolsko poslanje Bartola Kašića se iščitavaju iz niza poslova koje je obavljao, objasnio je predavač. Na prvi pogled djeluje kao individualistički pothvat pisca i jezikoslovca koji uz to ima i pastoralnog talenta. U stvarnosti je sve bilo drugačije.
Kašić je od početka bio okrenut misijskom projektu prema drugoj jadranskoj obali i njenom zaleđu. U tom smislu su boravci u Dubrovniku, kao i u Loretu i u Rimu pratili osnovnu nit njegovog poslanja koje je u tom smislu vrlo koherentno i u neposrednom djelovanju u „predvorju“ Turske. tj. u Dubrovniku, kao i u predjelu turskog terena.
Pišući izviješća s terena ili sastavljajući rječnike njegovo je poslanje poglavito bilo usmjereno prema misijskom području gdje je ono bilo od presudne važnosti. Imalo je veliku korist i na teritoriju koje nije bilo okupirano te je ukupan učinak bila kulturna i jezična integracija hrvatskog prostora koju je jedino pisana riječ mogla dublje ostvariti.
Na kraju izlaganja prisutni slušatelji su postavljali pitanja predavaču.
Na početku večeri sve prisutne je pozdravila i zaželjela dobrodošlicu pročelnica Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Marijeta Radić Grabovac. Izrazila je dobrodošlicu gostu predavaču i iskazala zadovoljstvo što će svi prisutni sigurno izaći obogaćeni novim spoznajama o isusovcu Bartolu Kašiću.
Jelica Gjenero
