Papa Franjo odobrio je kanonizaciju Petera To Rota, laika iz Papue Nove Gvineje i nadbiskupa Ignacija Maloyana, ubijenog u genocidu nad Armencima. Laik, katehist To Rot ubijen je od strane Japanaca 1945. zbog obrane kršćanskog braka. Japanci su, kako bi se dodvorili lokalnim plemenima, promicali poligamiju čemu se usprotivio budući prvi svetac ove otočke države, izvijestio je portal AsiaNews.
Nekoliko mjeseci nakon posjeta pape Franje Papui Novoj Gvineji, tamošnja mjesna Crkva može se radovati dugo očekivanoj vijesti. Udaljena zemlja u Oceaniji imat će svog prvog sveca: Petera To Rota, katehetu laika, oženjenog i oca troje djece, kojeg su 1945. ubile japanske okupacijske snage.
Vatikanski tiskovni ured objavio je da je papa u petak 11. travnja odobrio pozitivno mišljenje Dikasterija za kauze svetaca za kanonizaciju Petera To Rota (1912.-1945.) i još jednog mučenika, armenskog katoličkog biskupa Ignacija Shoukrallaha Maloyana ubijenog 1915. tijekom turskog genocida nad Armencima.
Papa Franjo je također odobrio proglašenje i dekreta kojim se priznaje čudo koje se pripisuje blaženoj Mariji od Karmela, rođenoj kao Carmen Elena Rendíles Martínez (1903.-1977.), osnivačici Kongregacije Isusovih slugu u Venezueli.
Crkva se tako priprema proglasiti troje novih svetaca. Datum ceremonije, koja će se održati u Rimu, bit će određen na konzistoriju koji će biti sazvan kada Papa bude mogao predsjedati. Dok je bio u bolnici Gemelli prošlog mjeseca, papa Franjo je proglasio dekrete o kanonizaciji još dvojice svetaca – Giuseppea Gregoria Hernándeza Cisnerosa i Bartola Longa.
Peter To Rot rođen je 1912. u Rakunaiju, u najistočnijem dijelu Papue Nove Gvineje. Bio je pripadnik naroda Tolai. Sin seoskog poglavara, vjersku izobrazbu je stekao u misionarskim katehetskim školama. Potom je predano obavljao katehetsku službu u svojoj zajednici.
Kada su Japanci okupirali Papuu Novu Gvineju tijekom Drugog svjetskog rata i zatvorili sve misionare, učinio je sve što je mogao kako bi provodio katehetske aktivnosti i nastavio pripremati parove za kršćanski brak. Iz tog razloga protivio se praksi poligamije koju su Japanci dopustili da bi se dodvorili lokalnim plemenima. Kao rezultat toga uhićen je i osuđen na dva mjeseca zatvora.
Tijekom boravka u zatvoru mogli su ga posjećivati samo majka, supruga i djeca. Prema njemu su zatvoru postupali oštrije od ostalih zatvorenika. Japanci su ga otrovali u zatvoru u srpnju 1945. Sveti Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 17. siječnja 1995. u Port Moresbyju.
Prošle godine biskupi Papue Nove Gvineje i Salomonskih Otoka zatražili su da se proces kanonizacije, iznimno u njegovu slučaju, oslobodi obveze čuda. Biskupi su primali mnoga izviješća o čudima putem njegova zagovora, no ustvrdili su da je vrlo teško dokumentirati nužno čudo jer premalo tamošnjih bolnica može pružiti svu znanstveno potrebnu dokumentaciju za dokazivanje čudesnog iscjeljenja. Štoviše, lokalna kultura je u osnovi usmena što otežava pružanje pisane dokumentacije o bilo kakvim čudima koja su se mogla dogoditi.
Nadbiskup Ignacija Maloyan je rođen 1869. godine. Služio je kao armenski katolički biskup Mardina kada je oluja genocida početkom 20. stoljeća izbrisala njegov narod s područja u Turskoj gdje su stoljećima živjeli.
Iako je uvijek njegovao dobre odnose s lokalnim vlastima, do te mjere da je dobio priznanje i od sultana, i njega su turski dužnosnici 1915. optužili za “izdaju”. Priveden je na sud, a šef policije, Mamdouh Bey, predložio mu je da prihvati islam kako bi si spasio život.
Nadbiskup je odgovorio da nikada neće zanijekati Isusa ili izdati Crkvu te da mu je radost trpjeti bilo kakvo mučenje za Krista, čak i smrt. U zatvoru je slavio misu sa suzatvorenicima, a ubrzo je strijeljan zajedno s mnogim drugim armenskim kršćanima tog mjesta.
(kta)
