Danas Isus naučava o kraljevstvu nebeskom u prispodobama koje su toliko jasne da ih čak i apostoli razumiju.
Evanđelje (Pročitaj Mt 13,44-52)
Čitanje evanđelja daje nam još jednu skupinu prispodoba o kraljevstvu nebeskom, dodajući neobično visok broj u samo jednom poglavlju. Prva dva su vrlo slična. U jednom se kraljevstvo uspoređuje s “blagom zakopanim u polju”. Onaj tko nađe blago odmah prepozna njegovu veliku vrijednost, pa ga opet sakrije, na čuvanje, i “od radosti ode i proda sve što ima i kupi onu njivu”. Oduševljen je mogućnošću bogatstva koje će mu donijeti blago. Znajući njegovu vrijednost, bez problema prodaje svu svoju ostalu imovinu. Ništa što trenutno posjeduje ne vrijedi više od blaga na tom polju. U sljedećoj usporedbi, trgovac je vani u potrazi za finim biserima. Nalazi jednu nevjerojatne kvalitete; i on “odlazi i prodaje sve što ima i kupi”. On zna da će mu dragocjeni biser više nego nadoknaditi sve gubitke koje mora računati. Koja je ovdje poruka?
Usporedba koju Isus pravi između kraljevstva nebeskog i velikog zemaljskog blaga pomaže nam shvatiti da je poziv na pokajanje i obraćenje vrijedan svega čega se moramo odreći da bismo na njega odgovorili. Isus ne govori konkretno o prodaji svega što imamo kako bismo ga slijedili, ali jasno daje do znanja da uvijek dobivamo više nego što se odričemo u učeništvu. Neki od nas pozvani su na doslovno siromaštvo kako bismo slijedili svoj poziv; svi smo mi pozvani na samoodricanje u svom pozivu Njegovih učenika. Ako smo iskreni, naša ljubav prema sebi čak je veća od naše ljubavi prema našim stvarima (volimo stvari jer volimo sebe). Ove nas prispodobe podsjećaju da će blago stjecanja kraljevstva nebeskog zasjeniti naše “gubitke” na putu. Budući da smo takva zemaljska prašina, ranjivi smo da ovo zaboravimo. Trebamo sve podsjetnike koje možemo dobiti.
Posljednja prispodoba u našem čitanju vraća se na ideju izraženu u prethodnoj o pšenici i kukolju (Mt 13,24-30). U ovoj je kraljevstvo nebesko “kao mreža bačena u more koja hvata ribu svake vrste”. Kada ribolovna ekspedicija završi, dobra riba iz izvlačenja se odvaja od loše. Isus kaže kako će ova konačna procjena “biti na kraju svijeta”. To je slika posljednjeg suda. Ovdje je naglasak, kao iu prethodnoj prispodobi, da su, neko vrijeme, dobro i zlo pomiješani. Kraljevstvo nebesko, a to je Crkva na zemlji, imat će i dobra i zla. Kad to vidimo, moramo imati povjerenja da će se jednog dana dogoditi pravedno predanje. Time zadržavamo pozornost na sebi samima, kako bismo bili spremni na to, a ne na bližnjemu za kojeg smo u iskušenju posumnjati da nije. Tu odluku, srećom, ne donosimo mi.
U jednom rijetkom trenutku, Isus tada pita učenike: “Razumijete li sve ove stvari?” Toliko smo navikli da ne razumiju da smo možda iznenađeni njihovim bezuvjetnim “da”. Lako ih je nagađati, zar ne? Jesu li stvarno shvatili ili su samo spašavali obraz? Isus se s njima ne svađa. On dalje najavljuje, “svatko tko je poučen u kraljevstvu nebeskom [He uses the word “scribe” for this] je poput glave kuće koji iz svoje ostave donosi i novo i staro.” Ovo može zvučati tajanstveno, ali Isus jednostavno govori da će apostoli, u propovijedanju Evanđelja svijetu, koristiti istine i iz Starog saveza, otkrivenog u Starom zavjetu, i iz Novog saveza, objavljenog u Isusu. Često će biti isti, kao što ćemo vidjeti u nekoliko drugih čitanja.
Mogući odgovor: Gospodine Isuse, pomozi mi da zapamtim da je nasljedovanje Tebe dragocjeni biser, koji vrijedi više od svih mojih smetnji.
Prvo čitanje (Pročitajte 1. Kraljevima 3:5, 7-12)
U ovom čitanju nalazimo primjer čovjeka koji je shvatio da je najveće blago koje čovjek može imati ono koje ga čini bogatim dobrotom, a ne posjedom. Salomon je upravo bio uzašao na prijestolje svog oca Davida. Bio je ponižen odgovornošću upravljanja Božjim narodom. Kad mu je Bog rekao: “Traži nešto od Mene i dat ću ti”, Salomon je tražio mudrost za koju je znao da će biti potrebna (a znao je da nema) da vlada s razumijevanjem i pravednošću. Molba se svidjela Bogu, jer Salomon nije tražio ništa za sebe. Samoodricanje od njegova zahtjeva pokazalo ga je kao čovjeka koji žudi za dragocjenim biserom (u ovom slučaju, mudrošću). Za njega je to imalo veću vrijednost od svega privremenog.
Za nas je ovo “staro” blago iz riznice Izraelova saveza s Bogom, vrlo slično “novom” blagu Isusovih mudrih prispodoba.
Mogući odgovor: Nebeski Oče, želim Tvoju mudrost željeti jednako duboko kao Salomon.
Psalam (Pročitaj Psalam 119:57, 72, 76-77, 127-130)
Ovaj psalam je još jedno “staro” blago iz spremišta Starog saveza. Cijeli psalam, najduži u Svetom pismu, govori o bogatstvu Božje riječi. Psalmist zna istu istinu koju je Isus poučavao u svojim usporedbama: “Zakon tvojih usta dragocjeniji mi je od tisuća zlatnika i srebrnika.” Psalmist voli Božju Riječ, “Gospodine, volim tvoje zapovijedi,” jer “baca svjetlo, dajući razumijevanje jednostavnima”, baš kao što je Salomon razumio. Zbog velike snage Božje Riječi, psalmist voli Njegove zapovijedi “više od zlata, koliko god bilo fino”.
Ova dva čitanja pomažu nam vidjeti da je Isus u svojim usporedbama često poučavao staru istinu u novom obliku. Neki od Božjih ljudi izgubili su sluh; parabole pomažu njima (i nama) da ostanu budni i razmišljaju.
Mogući odgovor: Psalam je, sam po sebi, odgovor na druga lekcijska čitanja. Čitajte ga uz molitvu kao vlastitog.
Drugo čitanje (Pročitaj Rim 8,28-30)
Sveti Pavao nam pomaže razumjeti zašto kraljevstvo je nebesko biser velike vrijednosti. Živjeti u njegovu svjetlu znači percipirati sebe i sve u svom životu na potpuno novi način (to je ono što je Isus mislio pod “novim” iz domaćinove spremišta). U Njegovom kraljevstvu prepoznajemo da Bog uvijek radi za dobro u životima onih koji ga ljube. To je zato što je Bog oduvijek imao plan za nas: dao nam je sudbinu prije nego smo uopće postojali (“predsudbina”). Njegov cilj kad nas je stvorio jest suobličiti nas sa slikom svoga Sina. Da bi to postigao, On će nas opravdati (očistiti nas od svih naših grijeha) i proslaviti (učiniti nas poput božanstva).
Kakav čovjek, znajući to ovaj ono što će za njega značiti posjedovanje kraljevstva nebeskog, ne bi li se, s radošću, odrekao svega i svega što bi ga moglo spriječiti u tome?
Mogući odgovor: Nebeski Oče, kada vidim Tvoj plan ovdje tako jasno izražen, pitam se zašto se uopće mučim brigom ili strahom.
