U intervjuu za Vatikan News, Eric Lecompte, direktor mreže Jubilee USA, objašnjava kako se papa Franjo ‘poziva na pomoć dugu očituje u više od 160 zemalja i ima globalni utjecaj.
Autor Deborah Castellano Lubov
U više od 160 zemalja, papa Franjo Poziv na pomoć duga postaje očito, kaže Eric Lecompte, izvršni direktor Jubilee USA Network -a, razvojne koalicije više od 750 vjerskih skupina i organizacija širom svijeta, u intervjuu za Vatikan vijesti.
Koalicija, koja među svojim osnivačima uključuje papu svetog Ivana Pavla II, često savjetuje katoličke crkve i biskupske konferencije širom svijeta o provedbi vizije crkve za crkvu o Jubileju, viziji olakšanja duga, otkazivanju duga i izgradnji ekonomije koje pružaju svima.
Više od 25 godina LeCompte je vodio vjerske skupine da osvoji politike koje ublažavaju siromaštvo, rješavaju globalni sukob i promiču ljudska prava. Također se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda o potrebnim ekonomskim i klimatskim politikama za postizanje ciljeva održivog razvoja.
Između ostalih uloga i odgovornosti, LeCompte, koji služi u odborima organizacija za razvoj i financijsku transparentnost utemeljenih na vjeri, a nedavno je primio počasni doktorat od Katoličke teološke unije Chicaga, savjetovao je postupak Generalne skupštine UN-a o globalnim strukturama stečaja za ublažavanje siromaštva i stručnjaka za radne skupine.
Kako su globalni dugovi rekordnih visokih, nakon što je 2023. godine dosegao 313 bilijuna dolara, papa Franjo, u posljednjem mjestu Svjetska poruka o danu mirapozvao nacije da oproste dugove nacija, ukinu smrtnu kaznu i izdvojite potrošnju za oružje za borbu protiv gladi i klimatskih promjena. Slično tome, tijekom svog prvog Angelus Od 2025. Sveti otac obnovio je svoj žalbu da odobri dugove na najsiromašnije nacije na svijetu.
Intervju s Ericom Lecompteom
P. Papa Franjo, posebno u svojoj posljednjoj poruci za Svjetski dan mira, pozvao je nacije da oproste dugove u razvoju. Kako biste rekli da se papin poziv za pomoć dugu očituje?
Papa Franjo zaista je bio jedan od najvećih vođa ovih pitanja. Papa Franjo započeo je svoj pontifikat napomenuvši da moramo imati globalnu ekonomiju koja pruža sve. Nikada neću zaboraviti kada je papa Franjo progovorio 2015. godine u Ujedinjenim narodima tijekom njegovog posjeta New Yorku i obratio se Generalnoj skupštini. Prvi put u World Forama, pozvao je na provedbu procesa nalik bankrotu međunarodnom financijskom sustavu radi ublažavanja siromaštva, da se bavi klimatskim pitanjima, da se bavi migracijama. U središtu svih svjetskih problema, ono što je papa Franjo i dalje govorilo je da su to ekonomska pitanja poput duga. Papa Franjo rekao je da nam je potrebna pomoć duga i ekonomska pomoć da bismo mogli riješiti siromaštvo, nejednakost i klimatska pitanja.
Da, ovo je bila važna privlačnost ovog jubileja …
Tačno, 23. prosinca, uzeli smo poruku pape Franjo da slijedi olakšanje duga kako bismo pokrenuli pet godina kampanja. To smo učinili upravo na Svetoj SELI, zahvaljujući Press Officeu Holy See i Dicastery of Communication, s Caritas Internationalisom i globalnim katoličkim agencijama za pomoć u cijelom svijetu. Pokrenuli smo kampanje na poruku Svetog Oca u 160 zemalja pet godina, jer znamo sve procese koji su nam potrebni da bismo pobijedili u oslobađanju duga, na ekonomsku pomoć, kretanjem naprijed i stvaranju ovog novog međunarodnog procesa bankrota koji sveti otac poziva. To ne možemo postići u jednoj godini.
I to bi se moglo činiti pomalo neodoljivim samo na površini ljudima koji ne razumiju sitnice, ali na praktičan način možete li objasniti koje su neke od tih najboljih praksi? Koje su konkretne stvari koje se događaju ili se moraju dogoditi kako bi se to postiglo, kako bi se zapravo postiglo napredak u tom pogledu?
Omogućivanje duga je zaista važno. Budući da su žalbe i napori Ivana Pavla II za oslobađanje duga, zajedno s Benedictom, pomaknuli politike naprijed i promijenili promjene unutar međunarodnog financijskog sustava u Ujedinjenim narodima, s vladama G7, s vladama G20, s Međunarodnim monetarnim fondom, entitetom koji utječe na naše poslove i živi gotovo isto kao i opušteni kisik. To je primarna institucija koja regulira naš globalni ekonomski i financijski sustav. Pobijedili smo u nekoliko glavnih globalnih sporazuma koje je odobrila Katolička crkva, Inicijativa za zadužene siromašne zemlje i multilateralnu inicijativu za pomoć dugu početkom 2000 -ih. Oni zvuče kao velika zalogaja, ali ono što te stvari zapravo znače, jest da smo pobijedili u stvarnim politikama koje su rezultirale 130 milijardi dolara olakšanja duga.
Upravo je sada, zbog olakšica, najpogodnijeg oblika ekonomske pomoći koji se pruža kroz globalni financijski sustav – to znači da je 54 milijuna djece u Africi otišlo i idu u školu, koji nikada ne bi vidjeli unutrašnjost učionice. To nevjerojatno i autoritativno znači da su ljudi širom svijeta, u najsiromašnijim zemljama na svijetu, prvi put u životu mogli vidjeti liječnika ili su uspjeli dobiti cjepiva ili zdravstvenu zaštitu.
Kako tako?
Radi se o nastavku i stvaranju procesa koji može osigurati da zemlje više ne budu u dugu. Dakle, većina svjetskih zemalja bavi se dubokim krizama duga i dubokim financijskim krizama. To je složila pandemija i zbog pandemije. Ono što se dogodilo je da smo vidjeli siromaštvo posebno za djecu i žene premještene na ekstremne razine. Stotine i stotine milijuna ljudi sada su ušli u ekstremno siromaštvo širom svijeta i vrlo je malo nade da će izvući iz siromaštva jer su te zemlje u dubokom dugu, ekonomskim i financijskim krizama. Ono što će postupak sličan bankrotu učiniti jest to što će ponuditi istu stabilnost koju imamo u našim domaćim ekonomijama. Gotovo svaka zemlja u svijetu oslanja se na bankrotirani proces u svojoj zemlji, tako da kada subjekti, kada tvrtke, kada države, kada se zemlja uđe u krizu, oni imaju način otkazivanja duga, ali i zaštite interesa zajmodavca i zajmoprimca, obojica vjerovnika i dužnika. To je temeljni proces u našim domaćim gospodarstvima, ali bankrot ne postoji u međunarodnom financijskom sustavu.
Stoga će ono što će učiniti stvoriti stvarne pravne procese u cijelom svijetu kako bi se omogućile svim tim zemljama koje imaju dug da kontinuirano dolaze na stol i obojica dobiju pomoć i zaštite legitimne investitore. Nažalost, dio tog duga ne duguje legitimnim ulagačima. Nažalost, često postoji puno negativca, koji pokušavaju iskoristiti najsiromašnije ljude na svijetu zbog vlastite dobitke. Grešno je izgraditi bogatstvo s leđa siromašnih.
Da li biste, dakle, rekli da je ova jubilarna nada koja se poziva na pomoć duga konkretan napor Katoličke crkve da zaštiti ranjive?
Ova struktura nalik na stečaj koju papa Franjo traži, da je Katolička crkva pozvala, znači da imamo stalni postupak za rješavanje kriza i te inherentne nejednakosti. Rad Katoličke crkve dok se kreće naprijed u kampanjama za pomoć dugu, a sa 160 zemalja koje rade na izvršavanju tih promjena u međunarodnom financijskom sustavu, nevjerojatno je važan.
Katolička crkva, kao svjetski pružatelj socijalnih usluga, zdravstvene zaštite, programa smanjenja siromaštva, ima vrlo jasan moralni autoritet da zapravo pozove na promjene u međunarodnom financijskom sustavu. Naša majka, Crkva, ima jasan moralni autoritet za rad s drugim vjerskim skupinama prema ovom zajedničkom cilju, kao što je to slučaj, da napravi vrijednu promjenu u financijskom sustavu koji ne samo da štiti najsiromašniji među nama, već štiti sve nas.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
