U potezu usmjerenom na poticanje većeg crkvenog zajedništva, papa Franjo izdaje Motu Proprio’ pod nazivom ‘La vera bellezza’ (Prava ljepota), restrukturirajući Rimsku biskupiju spajanjem pet središnjih prefektura s okolnim perifernim područjima, kako bi Rim postao ‘jedno veliki dom za sve.’
Autor: Antonella Palermo
Dana 1. listopada papa Franjo potpisao je a motu proprio koji redefinira granice prefektura unutar Rimske biskupije kako bi se bolje uskladile župe i njihov okolni kontekst.
Pet postojećih središnjih prefektura bit će integrirano u ostale sektore, reorganizirajući biskupiju duž četiri glavna smjera.
Poticanje većeg crkvenog zajedništva
Papa je u dokumentu objasnio da je, kako se približava Jubilej nade 2025., postalo “nužno i hitno” preispitati pastoralnu ulogu Rimske biskupije.
Ova ponovna procjena, istaknuo je, potaknuta je kulturnim promjenama našeg vremena i potrebom za stvaranjem dinamičnijeg odnosa između središta grada i njegovih periferija.
Papa je istaknuo da je namjera iza ove promjene, čija će provedba trajati nekoliko mjeseci, promicanje “sve većeg duha crkvenog zajedništva”.
Centar i periferija
Dokument je započeo primjećujući kako je rast urbanog širenja Rima postupno stvorio podjelu između središta grada i njegovih periferija.
Povijesno središte, primijetio je Sveti Otac, “postaje sve više izolirano, riskirajući da postane više turističko odredište nego živi izraz sve svetosti Rima”.
U međuvremenu, periferije su često bile zanemarene od strane lokalnih vlasti i percipiraju se kao nedovoljno uslužene.
S jedne strane, sugerirao je papa Franjo, centar doživljava rezidencijalni egzodus, prvenstveno naseljen dnevnim radnicima, turistima i trgovcima, dok je njegova pastoralna aktivnost smanjena, iako još uvijek zadržava neke pozitivne aspekte.
S druge strane, dodao je Papa, periferije su pronašle čvrsto i bitno utemeljenje u svojim župama koje služe kao vitalna središta zajednice.
„Taj je potencijal predugo bio uspavan“, piše Papa, „a sada ga treba ponovno promisliti i staviti u službu Božjeg naroda“.
Rušenje barijera: Gradnja mostova umjesto zidova
Dokument nastavlja: „U ovoj viziji nema više izoliranog središta i rascjepkane periferije, već dinamičnog pogleda koji ne traži zidove, već mostove.
Rimska biskupija bit će viđena kao jedna središnja cjelina koja se širi prema van kroz četiri kardinalna smjera.” Uklanjanje granica središnjeg sektora, pojašnjava Papa, “ne znači njegovo zatvaranje, već njegovo otvaranje.”
Cilj je potaknuti “veću suradnju i jedinstvo svrhe unutar Biskupskog vijeća, osobito u tako ključnom području grada”.
Nada je, dodao je, nadvladati “bipolarnu napetost” koja se tijekom vremena razvila između društvenih i crkvenih percepcija povijesnog središta i periferije.
Prilagođavanje pastoralnih ritmova potrebama vjernika
The Motu proprio nadahnut je četirima načelima socijalnog nauka Crkve, izloženim u Evangelii Gaudiumšto je papa Franjo ponovio u raznim kontekstima, uključujući i svoje nedavne apostolske posjete Luksemburgu i Belgiji.
“Ako pastiri ne prepoznaju da promjene u našem vremenu također zahtijevaju prilagodbe u sakramentalnim i pastoralnim ritmovima, rizik je neplodnost”, upozorio je Papa.
Naglasio je važnost razmatranja ritmova Božjeg naroda unutar pojedinih župa i prilagođavanja rasporeda kako bi bolje odgovarao životu obitelji.
Integracija središnjeg sektora u ostale također znači osigurati da ta područja sudjeluju u bogatoj kršćanskoj baštini Rima.
Praktično, to će, priznao je Papa, omogućiti održavanje sastanaka, slavlja i sektorskih okupljanja u povijesnim prostorima, stavljajući duboke korijene rimokatoličkog identiteta u prvi plan.
S onu stranu brojeva: dubina duhovnog iskustva
Kako je istaknuo papa Franjo, “vrijeme je veće od prostora”, što znači da se priprema za Jubilej ne treba usredotočiti samo na broj hodočasnika, nego na njegovanje dubljeg osjećaja za povijest, ljepotu i jedinstvo.
Papa je pozvao da “vrata Jubileja, prije nego budu prilika za dobrodošlicu hodočasnicima iz cijeloga svijeta, trebaju biti odredište za hodočašće samih Rimljana”.
Ponudio je primjere urbanih hodočašća, poput “Marijine krune” ili “Putnje sedam crkava” koji slijede put sv. Filipa Nerija, posjete katakombama, groblje Verano u studenom, Piazza di Spagna za svetkovinu sv. Bezgrešno začeće, Sveta kolijevka u Santa Maria Maggiore tijekom Božića, crkve korizmene postaje, Svete stepenice i Santa Croce u Geruzalemu tijekom Velikog tjedna, kao i mnoge marijanske ikone koje će se otkriti u svibnju i listopadu.
“Što više brinemo o ugroženima, postajemo ljepši”
Papa Franjo osvrnuo se i na pojam ljepote ustvrdivši da će “ljepota spasiti svijet samo ako Crkva bude u stanju spasiti ljepotu”, te upozorio na ideološko manipuliranje ljepotom u ime lažnog napretka ili njezinog svođenja na potrošačko dobro. .
Vraćajući se na majčinsku metaforu, Papa je rekao da je cijeli grad Rim, a ne samo njegovo povijesno središte, očitovanje majčinske brige Crkve.
“Ranjivost je još jedan izraz ljepote koji zahtijeva našu pažnju”, napisao je. “Što više brinemo o ranjivima, postajemo ljepši.”
Sveti je Otac iskoristio priliku da zahvali brojnim volonterima i radnicima koji su, s istinskim evanđeoskim duhom, učinili Rim gradom koji će odgovoriti na potrebe manje sretnih, osobito u povijesnom središtu.
Pohvalio je različite organizacije i bratovštine posvećene služenju najugroženijima, ohrabrujući biskupiju da “prepozna, proširi i podupre” njihove napore.
“Feudi” u Crkvi su grijeh protiv zajedništva
Naposljetku, Papa se osvrnuo i na pitanje podjela unutar Crkve ustvrdivši kako “danas nema smisla umnožavati pripadnost subkulturama koje, umjesto da jačaju biskupijsko jedinstvo, često potiču sukobe”.
Inzistirao je: “Ne može biti feuda u crkvenoj podjeli teritorija.”
Svođenje župa na izolirane mikrokozmose ili dopuštanje zajednicama da djeluju kao zasebne supkulture je, po njegovom mišljenju, grijeh protiv crkvenog zajedništva. To vrijedi i za crkvene pokrete koji svoju energiju troše na naglašavanje razlika, a ne na poticanje biskupijskog jedinstva.
Rim je, naglasio je, “jedna velika kuća u kojoj bi se svi – Rimljani i ne-Rimljani – trebali osjećati ‘kao kod kuće’, dobrodošli kao hodočasnici.”
Rimski je biskup zaključio pozivajući da se “sinodalni dinamizam” Crkve prihvati i njeguje unutar biskupije, promičući duh jedinstva i odbacujući elitistički i sebični poriv da se “izgrade zidovi razdvajanja i sukoba”.
Umjesto toga, predložio je papa Franjo, “naša biskupija mora otvoriti mostove” kako bi ojačala crkveno zajedništvo, tako da svi, pojedinačno i kolektivno, pripadaju isključivo Kristu i Njegovoj Crkvi.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje