Papa Franjo se danas, 15. ožujka 2024. susreo sa sudionicima plenarnoga zasjedanja Dikasterija za evangelizaciju, Odjela za temeljna pitanja u svijetu, te se osvrnuo na prekid do kojega je došlo u prenošenju vjere; potaknuo je prisutne da promiču duhovnost milosrđa: potrebno je dati učinkovite odgovore mladima kako bi se prevladao sekularizam.
Potrebno je dati učinkovit odgovor novim generacijama kako bi mogle vratiti smisao života – za papu Franju to je način rješavanja sekularizma iz prošlih desetljeća, koji je doveo do gubitka osjećaja pripadnosti kršćanskoj zajednici i ravnodušja prema vjeri i njezinim sadržajima. Sveti je Otac o tomu govorio kao o ozbiljnim problemima u svojem govoru sudionicima plenarnoga zasjedanja Dikasterija za evangelizaciju, Odjela za temeljna pitanja u svijetu. Papa Franjo – koji je zamolio monsinjora Filippa Ciampanellija, iz Državnoga tajništva da pročita tekst kako se on ne bi umorio, jer se još nije potpuno oporavio od prehlade – usredotočio se na stanje u kojem se nalaze razne mjesne Crkve, na duhovnost milosrđa i na pripremu za jubilej.
Obnoviti odnose s obiteljima i centrima za formaciju
Sveti se Otac ponajprije osvrće na današnji svijet i ističe da se poziv na autonomiju osobe, istaknut kao jedno od očekivanja sekularizma, ne može teoretizirati kao neovisnost od Boga, jer upravo Bog jamči slobodu osobnog djelovanja. Potom se usredotočuje na novu digitalnu kulturu koja pridonosi napretku čovječanstva, primjerice na području medicine i zaštite svega stvorenoga, ali sa sobom nosi i viziju čovjeka koja se pokazuje problematičnom što se tiče potrebe za istinom koja prebiva u svakom čovjeku, zajedno s potrebom za slobodom u međuljudskim i društvenim odnosima.
Veliki problem koji leži pred nama jest razumijevanje kako prevladati prekid do kojega je došlo u prenošenju vjere. U tu svrhu hitno je potrebno obnoviti učinkovit odnos s obiteljima i centrima za formaciju. Kako bi se prenijela vjera u uskrsloga Gospodina, koja je središte evangelizacije, potrebno je značajno iskustvo proživljeno u obitelji i u kršćanskoj zajednici kao susret s Isusom Kristom koji mijenja život. Bez tog stvarnog i egzistencijalnog susreta uvijek ćemo biti podvrgnuti iskušenju da vjeru učinimo teorijom, a ne svjedočanstvom života.
Poticati službu katehete
Što se tiče prioritetnoga pitanja prenošenja vjere, Papa podsjeća na važnost kateheze i uloge onih koji su primili i koji će primiti službu katehete, kako bi ojačali u svojemu zauzimanju u službi evangelizacije. Izražava također nadu da će biskupi podupirati i pratiti zvanja za tu službu, osobito među mladima, kako bi bio što manji jaz među generacijama i kako prenošenje vjere ne bi izgledalo kao zadatak povjeren samo starijim osobama, te potiče da se pronađu načini na koje bi se Katekizam Katoličke Crkve mogao i dalje upoznavati, proučavati i valorizirati, da bismo iz njega crpili odgovore za nove potrebe.
Brinuti o pastoralu svetišta
Osvrćući se na duhovnost milosrđa, koja je također temeljni sadržaj u evangelizacijskom djelu, rimski biskup potiče na brigu o pastoralu svetišta koji treba biti prožet milosrđem, kako bi oni koji dolaze u ta mjesta mogli u njima pronaći oaze mira i spokoja.
Božje milosrđe nikada ne nedostaje, a mi smo pozvani svjedočiti ga i učiniti da, takoreći, kola žilama tijela Crkve. Bog je milosrđe: tu je vječnu poruku, novom snagom i metodama, ponovno uputio sveti Ivan Pavao II. za Crkvu i čovječanstvo na početku trećeg tisućljeća.
Služba misionarā milosrđa
Za Papu je važno i zauzimanje misionarā milosrđa u podjeli sakramenta pomirenja, jer daju svjedočanstvo koje bi trebalo pomoći svim svećenicima da ponovno otkriju milost i radost što su službenici Boga koji prašta uvijek i bez ograničenja i koji ne samo da čeka, nego ide u susret, ide u potragu, jer on je milosrdni Otac, a ne gospodar, on je Dobri pastir, a ne plaćenik, i pun je radosti kad može dočekati osobu koja se vraća, ili ju pronađe dok luta svojim labirintima.
Kada se evangelizacija provodi s pomazanjem i stilom milosrđa, nailazi na veće slušanje, a srce se otvara s više raspoloživosti za obraćenje. Naime, dirnuti smo u ono što osjećamo da nam je najpotrebnije, a to je čista, besplatna ljubav, koja je izvor novog života.
Uskoro apostolsko pismo koje najavljuje Jubilej
Što se tiče sljedeće Svete godine, papa Franjo napominje što će ju obilježavati i preporučuje da se prihvat hodočasnika, osim u strukturnim i kulturnim radovima koji su potrebni, očituje također u omogućavanju da prožive iskustvo vjere, obraćenja i oprosta, susrećući se sa živom zajednicom koja to svjedoči radosno i uvjerljivo.
Bit će to Jubilej u kojem se treba istaknuti snaga nade. Za nekoliko tjedana objavit ću apostolsko pismo za njegovu službenu objavu: nadam se da će te stranice mnogima pomoći u razmišljanju i ponajviše u konkretnom življenju nade.
Ponovno otkriti molitvu
Na kraju, papa Franjo podsjeća da je ova godina koja prethodi Jubileju posvećena molitvi te potiče vjernike da mole više i bolje, u školi Marije i svetaca i svetica.
Trebamo ponovno otkriti molitvu kao iskustvo bivanja u Gospodinovoj prisutnosti, osjećaja da nas On razumije, prihvaća i voli. Kao što nas je Isus poučio, nije riječ o tomu da umnažamo svoje riječi, već o tomu da damo prostora tišini kako bismo poslušali njegovu Riječ i prihvatili ju u svojem životu.
(kta/rv)