Papa izražava zabrinutost zbog vjerskih sloboda u Ukrajini
Kršćanski život

Papa izražava zabrinutost zbog vjerskih sloboda u Ukrajini

“Molim vas, neka nijedna kršćanska crkva ne bude ukinuta izravno ili neizravno: crkve se ne smiju dirati”, rekao je papa Franjo o ukrajinskom zakonu o zabrani Ruske pravoslavne crkve, koji je predsjednik Volodymyr Zelenskyy potpisao 24. kolovoza, na dan ukrajinske neovisnosti.

“Nastavljam s tugom pratiti borbe u Ukrajini i Ruskoj Federaciji”, rekao je Franjo posjetiteljima i hodočasnicima okupljenima na Trgu svetog Petra 25. kolovoza na molitvi molitve Anđeo Gospodnji.

No, rekao je, “razmišljajući o zakonskim propisima koji su nedavno usvojeni u Ukrajini, javlja se strah za slobodu onih koji mole, jer oni koji istinski mole uvijek mole za sve. Ne čini se zlo jer se moli.”

Ukrajinski zastupnici odobrili su 20. kolovoza zakon o zabrani Ruske pravoslavne crkve i njezinih podružnica u Ukrajini. Zakon zahtijeva od Ukrajinske pravoslavne crkve pridružene Moskovskoj patrijaršiji da prekine sve veze s Ruskom pravoslavnom crkvom ili se suoči s procesom koji bi doveo do njezina raspuštanja.

Ruski pravoslavni patrijarh Kiril iz Moskve javno je blagoslovio rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i dosljedno izlaže ideologiju “Ruskog svijeta” ili “Russkii Mir”, koja Ukrajinu smatra dijelom vjerske, kulturne i političke sfere ruskog utjecaja.

Govoreći u Vatikanu 25. kolovoza, Franjo je rekao: “Ako netko počini zlo protiv svog naroda, bit će kriv za to, ali ne može počiniti zlo samo zato što je molio.”

Neka se oni koji žele moliti mogu moliti u crkvi koju smatraju svojom, rekao je Papa. “Neka nijedna kršćanska crkva ne bude ukinuta izravno ili neizravno: crkve se ne smiju dirati.”

Veleposlanstvo Ukrajine pri Svetoj Stolici, u priopćenju objavljenom nekoliko sati kasnije na X, reklo je da je papina zabrinutost “neutemeljena. Zakon se ni na koji način ne tiče ‘slobode onoga koji se moli’.”

Umjesto toga, nastavlja se u tweetu, zakon ima za cilj “uspostaviti logična i razumna ograničenja koja su neophodna u demokratskom društvu” kako bi se zaštitila nacija, “koja je suočena s agresijom golemih razmjera od strane države koja koristi crkvu, posebice Rusku pravoslavnu crkvu Crkva — kako u Rusiji, tako i preko svojih podružnica u Ukrajini — kao oružje i lansirna rampa agresije ne samo protiv Ukrajine nego i protiv civiliziranog svijeta.

Ukrajina “poštuje i pridržava se načela slobode savjesti i vjere”, stoji u objavi veleposlanstva.

Vjerska informacijska služba Ukrajine, koja je osnovana na Katoličkom sveučilištu Ukrajine u Lavovu, izvijestila je 21. kolovoza da je glavni nadbiskup Sviatoslav Shevchuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve, rekao da zakon “nije zabrana crkve, nego sredstvo zaštite od opasnosti korištenja vjere kao oružja.”

Prema nadbiskupu, napisao je RISU, zakon ima za cilj “zaštititi vjersko okruženje Ukrajine od instrumentalizacije i militarizacije vjere, što je postalo obilježje aktivnosti Ruske pravoslavne crkve u kontekstu rata”.

RISU je također citirao Viktora Jelenskog, čelnika ukrajinske Državne službe za etničku politiku i slobodu savjesti, koji je rekao da bi se, nakon što vodstvo Ukrajinske pravoslavne crkve-Moskovskog patrijarhata prekine veze s Moskvom, moglo ujediniti s Pravoslavnom crkvom Ukrajine, koja priznaje Ekumenski patrijarhat u Carigradu, ili bi mogla sama odrediti svoj kanonski status.

Jelenski je rekao da je razgovarao s mitropolitom Onufrijem iz Crkve pridružene Moskvi i “Rekao sam mu da ne zahtijevamo da se pridruži drugoj crkvi. Rekao sam da ne zahtijevamo prelazak na novi kalendar itd., da mi samo razgovaraju o prekidu veza s Moskvom”, izvijestio je RISU.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Sveta Terezijo od Los Andesa, moli za nas!

Katoličke vijesti

Kolumna iz Njemačke: Zašto je školovanje kod kuće u Njemačkoj nepotrebno

Katoličke vijesti

Sveti Bonaventura i franjevci nas uče važnosti mira

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti