Papa Franjo, koji je pozvao na oslobađanje Aung San Suu Kyi, bivše čelnice Mijanmara i dobitnice Nobelove nagrade za mir, rekao je isusovcima u Aziji da joj je čak ponudio utočište u Vatikanu.
“Pozvao sam na oslobađanje gospođe Aung San Suu Kyi i primio njezina sina u Rimu”, rekao je Papa 4. rujna tijekom susreta s isusovcima u Jakarti, u Indoneziji. “Ponudio sam da je Vatikan primi na našem teritoriju. Trenutno je gospođa simbol. A političke simbole treba braniti.”
Kao što je uobičajeno tijekom njegovih putovanja u inozemstvo, Franjo je proveo vrijeme s lokalnim isusovcima tijekom svog putovanja od 2. do 13. rujna u Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Timor-Leste i Singapur. Odgovarao je na pitanja koja su isusovci postavljali, a prijepis susreta objavio je 24. rujna La Civiltà Cattolica, talijanski isusovački časopis.
U Indoneziji je isusovac iz Mjanmara pitao papu kako ljudi mogu ići naprijed s nadom usred nasilja i nemira nakon vojnog udara i uhićenja Suu Kyi 2021.
“Situacija u Myanmaru je teška”, rekao je papa. “Ima dobrih mladih ljudi koji se bore za svoju domovinu. U Mijanmaru danas ne možete šutjeti: morate nešto učiniti! Budućnost vaše zemlje mora biti mir, utemeljen na poštovanju dostojanstva i prava svih, na poštovanju demokratskog poredak koji omogućuje svakoj osobi da da svoj doprinos općem dobru.”
Mnoga pitanja koja su isusovci postavili u Indoneziji 4. rujna, u Timor-Leste 10. rujna i u Singapuru 11. rujna bila su o njihovoj službi i papinoj službi.
U Istočnom Timoru, zemlji u kojoj je gotovo 98% stanovništva katoličko, jedan isusovac je pitao papu kako najbolje izbjeći klerikalizam.
Klerikalizam je “posvuda”, odgovorio je papa. “Na primjer, u Vatikanu postoji jaka klerikalna kultura, koja se polako pokušava promijeniti. Klerikalizam je jedno od najsuptilnijih sredstava koje đavao koristi” da potkopa Evanđelje.
Sa svojom brigom za status i moć, rekao je, “klerikalizam je najviši (oblik) svjetovnosti unutar klera. Svećenička kultura je svjetovna kultura. Zato sveti Ignacije toliko inzistira na ispitivanju svjetovnosti, duha svijeta , jer će naši grijesi, posebno za ljude na prvim linijama, biti tamo, u intelektualnoj svjetovnosti, u političkoj svjetovnosti.”
Jedan od načina da se vratite osjećaju prave vjere, rekao je, jest da “mislite na svoju majku i baku. Vjera koju su vam dale nije bila klerikalizam; to je bilo nešto drugo.”
Franjo je također upitan za savjet o promicanju rada isusovaca na socijalnoj pravdi u Istočnom Timoru, zemlji s visokom stopom siromaštva.
Isusovci su uvijek naviještali Evanđelje i radili na promicanju društvenih i političkih politika koje poštuju dostojanstvo svake osobe, rekao je papa. “I nitko od tih velikih ljudi nije bio ‘komunist’; ne, oni su promicali društvenu dimenziju Evanđelja.”
“Na sudnjem danu nitko od nas neće biti upitan: ‘Kako si se ponašao? Jesi li svake nedjelje išao na misu? Jesi li išao na sastanke? Jesi li slušao provincijala?'”, rekao je Franjo. “Ne govorim vam da budete neposlušni, očito, ali Gospodin neće tražiti te stvari. Umjesto toga, reći će nam: ‘Bio sam gladan, jesi li mi dao nešto jesti? Bio sam žedan, jesi li daj mi nešto za piće? Bio sam u zatvoru, jesi li me posjetio, jesi li mi pomogao?'”
“Ovo je ono po čemu će nam se suditi”, rekao je papa. “To je ono što je Gospodin rekao. Dakle, socijalna pravda je bitan i sastavni dio Evanđelja.”
Drugi isusovac u Diliju upitao je Franju kako je razvio “program” za svoj pontifikat.
“Izabran sam za papu, a da nisam ni slutio da bih to ikada mogao biti”, rekao je. “Ali nakon što sam izabran, razmišljao sam o programu koji bih trebao slijediti. Ono što su kardinali rekli na sastancima prije konklave bilo je ono što sam osjećao da moram promovirati i učiniti programom. Jer kada netko radi nešto samo sa svojim vlastitim rukama, nije plodonosno, nije korisno svatko od nas mora izvršiti ono što nam je povjereno, nego s izvornošću mjesta, vremena i ljudi.”
“Naravno”, rekao je, “dolazim iz Latinske Amerike i, na primjer, Nijemac me možda neće odmah razumjeti, jer on i ja imamo različite kulture. Kriterij je uvijek: preuzmi misiju jer je zadana Ljude koji su izabrani za papu pitaju prihvaćaju li ili ne, ali kad jednom prihvatite, nemate izbora: ili ćete nastaviti sa svojim apstraktnim, osobnim kriterijima, ili ćete nastaviti s onim što crkva traži od vas. Tako sam razvio svoj program.”