Vatikan, 28. kolovoza 2024. / 12.50 sati
Papa Franjo sastao se u srijedu s katoličkim vođama latinskog obreda nekih zemalja Bliskog istoka i zemalja arapskog govornog područja zbog straha od eskalacije rata između Izraela i Hamasa.
Potaknuo je biskupe da „svjedoče vjeru u [the Lord]također kroz poštovanje i iskren dijalog sa svima.”
Susret 28. kolovoza održan je u sklopu plenarne skupštine Konferencije latinskih biskupa arapskih regija (CELRA), koja obuhvaća Izrael, Palestinu, Jordan, Libanon, Irak, Siriju, Egipat, Cipar, Džibuti, Somaliju, i zemlje Arapskog poluotoka.
CELRA-u vodi kardinal Pierbattista Pizzaballa, OFM, latinski patrijarh Jeruzalema, odgovoran za latinske katolike u Izraelu, Palestini, Jordanu i Cipru.
Dopredsjednik je biskup Cesar Essayan, OFM Conv, apostolski vikar za latinske katolike u Bejrutu, Libanon.
Sastanak biskupa s papom Franjom održao se usred sve veće zabrinutosti u regiji oko šireg rata jer se činilo da su libanonska milicija Hezbollah i Iran, njen regionalni pokrovitelj, eskalirali neprijateljstva tijekom prošlog vikenda.
Papa je tijekom susreta u Vatikanu istaknuo “vrlo snažnu napetost” u regiji Bliskog istoka, “koja u nekim kontekstima dovodi do otvorenih sukoba i izbijanja rata”.
“Sukob, umjesto da se pronađe pravedno rješenje, čini se da postaje kroničan, s rizikom da će se proširiti i zapaliti cijelu regiju”, rekao je.
“Ova situacija uzrokovala je tisuće i tisuće smrti, ogromna razaranja, ogromnu patnju i širenje osjećaja mržnje i ogorčenosti, koji pripremaju teren za nove tragedije.”
Franjo je u svom obraćanju prenio svoju blizinu prelatima i katolicima u njihovoj pastvi.
“Želite li zadržati nadu”, dodao je. „Budite svoji, za svakoga, znakovi nade, prisutnost koja potiče riječi i geste mira, bratstva i poštovanja. Prisutnost koja, sama po sebi, poziva na razum, pomirenje, dobronamjerno prevladavanje podjela i neprijateljstava koja su se s vremenom raslojila i očvrsnula, a koja postaju sve neraskidivija.”
Papa je također zatražio od čelnika katolika latinskog obreda da osiguraju da učenici u javnim školama dobiju dobru kršćansku formaciju, posebno tamo gdje su kršćani manjina.
„Ta je formacija od velike važnosti kako bi se sadržaj vjere mogao upoznati i popratiti promišljanjem te kako bi vjera, u sučeljavanju s kulturom, mogla biti ojačana i imala sredstva dati razloge za kršćansku nadu“, rekao je.