Vatikan, 31. ožujka 2024. / 08:45
Papa Franjo je u svom uskršnjem blagoslovu zamolio uskrslog Gospodina da otvori putove mira u Svetoj zemlji, Ukrajini i svim dijelovima svijeta koji pate od rata i nasilja.
Govoreći sa središnjeg balkona Bazilike svetog Petra 31. ožujka, papa Franjo pozvao je na trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze. Pozvao je na humanitarni pristup za ljude u Gazi i pozvao na brzo oslobađanje talaca koje je Hamas zarobio 7. listopada 2023.
“Samo Isus pred nama otvara vrata života, ona vrata koja neprestano zatvaramo s ratovima koji se šire svijetom”, rekao je papa Franjo.
“Danas želimo prije svega usmjeriti pogled na Sveti grad Jeruzalem, koji je svjedočio otajstvu Isusove muke, smrti i uskrsnuća, te na sve kršćanske zajednice Svete zemlje.”
“Posebno mislim na žrtve mnogih sukoba diljem svijeta, počevši od onih u Izraelu i Palestini te u Ukrajini. Neka uskrsli Krist otvori put mira za ratom razorene narode tih krajeva.”
Papa Franjo dao je tradicionalni blagoslov urbi et orbi sa središnje lože bazilike svetog Petra nakon uskrsne mise na Trgu svetog Petra u nazočnosti oko 60.000 ljudi.
“Urbi et orbi” znači “Gradu [of Rome] i svijetu” i poseban je apostolski blagoslov koji Papa daje svake godine na Uskrsnu nedjelju, Božić i druge posebne prigode.
Počevši od Svete zemlje i Ukrajine, papa Franjo molio je za mnoge zemlje u svijetu koje pate od nasilja, siromaštva, nestabilnosti, nesigurnosti hrane i sukoba.
“Nemojmo dopustiti da trenutna neprijateljstva i dalje imaju ozbiljne posljedice na civilno stanovništvo koje je sada na granici svoje izdržljivosti”, rekao je papa Franjo.
“Koliko patnje vidimo u očima djece”, rekao je. “Djeca u tim ratnim zonama su zaboravila kako se smiješiti. Tim očima nas pitaju: Zašto? Zašto sva ova smrt? Čemu svo ovo razaranje?”
“Mir se nikada ne postiže oružjem, nego ispruženim rukama i otvorenim srcem”, dodao je Papa.
Papa Franjo je u svojoj mirovnoj poruci izrazio nadu u opću razmjenu svih zarobljenika između Rusije i Ukrajine. Također je uputio molitve za Siriju i Libanon čije stanovništvo i dalje doživljava razorne posljedice rata.
Papa je zamolio Gospodina da otvori putove mira na afričkom kontinentu, moleći posebno za „napaćene narode u Sudanu i cijeloj regiji Sahela, na Rogu Afrike, u regiji Kivu u Demokratskoj Republici Kongo, te u pokrajini Capo Delgado u Mozambiku.”
Molio je i za uskrsloga Gospodina da pomogne narodu Haitija, pozivajući na “prestanak djela nasilja, razaranja i krvoprolića u toj zemlji, te da može napredovati na putu prema demokraciji i bratstvu”.
Papa Franjo potaknuo je razgovore koji se vode između Armenije i Azerbajdžana, pozivajući da uz potporu međunarodne zajednice mogu “nastaviti dijalog, pomoći raseljenima, poštivati mjesta bogoslužja različitih vjerskih vjeroispovijesti i stići što je prije moguće u konačan mirovni sporazum.”
Molio se za pomirenje u Mjanmaru i za Krista da podari utjehu i snagu Rohinjama dok se suočavaju s “teškom humanitarnom krizom”.
“Na ovaj dan kada slavimo život koji nam je dan uskrsnućem Sina, sjetimo se beskrajne ljubavi Božje prema svakome od nas: ljubavi koja nadilazi svaku granicu i svaku slabost”, rekao je papa Franjo.
“A ipak koliko se prezire dragocjeni dar života! Koliko djece se ne može ni roditi? Koliko ih umire od gladi i lišeni su osnovne skrbi ili su žrtve zlostavljanja i nasilja? Koliko je života postalo predmetom trgovine za sve veću trgovinu ljudskim bićima?”
„Neka nam svjetlo uskrsnuća obasja um i obrati naša srca te posvijesti vrijednost svakoga ljudskog života koji treba dočekati, čuvati i voljeti. Sretan Uskrs svima!” On je rekao.
Puni oprost, odnosno doznaka vremenite kazne zbog već oproštenih grijeha, dodjeljuje se onima koji sudjeluju u blagoslovu urbi et orbi osobno ili putem radija, televizije ili interneta.
Uobičajeni uvjeti za puni oprost moraju biti ispunjeni: pojedinac mora biti u stanju milosti i potpuno nevezan za grijeh. Osoba se također mora moliti na papine nakane i sakramentalno ispovjediti svoje grijehe i pričestiti se do otprilike 20 dana prije ili poslije oprosta.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama.
