Papa Franjo: Američki predsjednički izbori izbor između ‘manjeg zla’

U papinskom zrakoplovu, 13. rujna 2024. / 13:50

Papa Franjo rekao je da se američki birači suočavaju s izborom između “manjeg zla” na predsjedničkim izborima u SAD-u tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu u petak po povratku sa svoje gotovo dvotjedne turneje po jugoistočnoj Aziji.

Govoreći u papinskom zrakoplovu, unajmljenom letu Singapore Airlinesa, 13. rujna, Papa je potaknuo katolike da glasaju po svojoj savjesti.

“U političkom moralu općenito kažu da ako ne glasate, to nije dobro, to je loše. Morate glasati, a morate izabrati manje zlo”, rekao je.

“Što je manje zlo? Ta žena ili onaj muškarac?” nastavio je, misleći na potpredsjednicu Kamalu Harris i njenog republikanskog protivnika, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. “Ne znam. Svatko u svojoj savjesti mora to misliti i činiti.”

Na prvoj tiskovnoj konferenciji s kojom se papa Franjo morao suočiti u gotovo godinu dana, papa je izrazio zadovoljstvo vatikanskim kontroverzama diplomatski sporazum s komunističkom Kinoma odlučno je odbacio mogućnost nazočnosti ponovnom otvaranju katedrale Notre Dame u Parizu. Papi nisu postavljena pitanja o navodnim zlostavljanjima i umjetničkom djelu patera Marka Rupnika te je ponovno istaknuo da je abortus “ubojstvo”.

Novinarka CBS Newsa Anna Matranga pitala je Francisa što bi savjetovao američkom glasaču koji se mora odlučiti između kandidata “koji je za pobačaj i drugog kandidata koji želi deportirati milijune migranata”.

Papa Franjo je odgovorio: “Obojica su protiv života – i onaj koji izbacuje migrante i onaj koji ubija bebe – i jedan i drugi su protiv života.”

Harris, demokratkinja koja je abortus bez zakonskih ograničenja postavila kao središte svoje predsjedničke kampanje, i Trump, koji je pozvao na deportacije možda milijuna imigranata koji su ilegalno ušli u SAD posljednjih godina, u tijesnoj su borbi s Još 52 dana do izbora 5. studenog.

Primjedbe Svetog Oca o “manjem zlu” odnose se na Crkvu dugogodišnja nastava da je dopušteno glasovati protiv kandidata koji bi, kada se suoči s izborom između kandidata koji nisu u potpunosti usklađeni sa stajalištem Crkve o temeljnim pitanjima o kojima se ne može pregovarati — poput svetosti života, braka i vjerskih sloboda. učiniti najviše štete.

Abortus je ‘ubojstvo’

Papa je dalje rekao da znanost podupire da život počinje začećem, dodajući da iako ljudi možda ne vole koristiti riječ “ubiti” kada razgovaraju o toj temi, abortus je “ubojstvo”.

“Učiniti pobačaj znači ubiti ljudsko biće”, rekao je Franjo.

“Crkva ne dopušta abortus jer je to ubojstvo, to je ubojstvo”, dodao je. “To je ubojstvo. I ovo nam mora biti jasno.”

U njihovom ažurirani vodič za biračeamerički biskupi navode: “Prijetnja pobačajem ostaje naš glavni prioritet jer izravno napada našu najranjiviju i bezglasnu braću i sestre i uništava više od milijun života godišnje samo u našoj zemlji.”

Papa Franjo također je oštro govorio o temi imigracije, podsjetivši na svoj posjet meksičkoj granici sa Sjedinjenim Državama gdje je održao misu u blizini biskupije El Paso, rekavši da je “otjerati migrante” ili im ne pružiti dobrodošlicu “grešno”. ”

“Pošaljiti migrante, ne dopustiti im da se razvijaju, ne dopustiti im život je loša i gadna stvar. Poslati dijete daleko od majčinih grudi je ubojstvo jer postoji život. O tim stvarima moramo govoriti otvoreno”, rekao je.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Papini komentari dolaze tri dana nakon prve predsjedničke debate između Trumpa i Harrisa u kojoj su i abortus i migracija bili značajne teme rasprave. Rasprava u SAD-u dogodila se dok je papa Franjo bio udaljen gotovo 10.000 milja u posjetu otočnim državama Istočnog Timora, Papue Nove Gvineje, Indonezije i Singapura od 2. do 13. rujna.

Tijekom 45-minutne konferencije za novinare u letu – koja je nakratko prekinuta jakim turbulencijama u papinskom zrakoplovu – papa Franjo je također odgovorio na pitanja o seksualnom zlostavljanju svećenika, dijalogu između Vatikana i Kine, ratu u Gazi, smrtnoj kazni i njegovoj nadolazeći planovi putovanja.

Zlostavljanje je ‘nešto demonsko’

Iako papa Franjo nije upitan o Rupniku tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu, papa je opširno govorio o seksualnom zlostavljanju svećenika odgovarajući na pitanje francuskog novinara o još jednom nedavnom skandalu zlostavljanja svećenika – onom Abbé Pierrekatolički svećenik i kapucinski fratar koji je umro 2007. i bio je jedna od najomiljenijih i najslikovitijih figura Francuske crkve.

Pokojnu utemeljiteljicu pokreta Emaus u Francuskoj optužilo je najmanje sedam žrtava za seksualno zlostavljanje i nedolično ponašanje – uključujući jednu koja je bila maloljetna u vrijeme navodnog napada. Poput biskupa Istočnog Timora Carlosa Ximenesa Bela, heroja neovisnosti te otočne zemlje i dobitnika Nobelove nagrade za mir kojeg je Vatikan sankcionirao zbog seksualnog zlostavljanja dječaka, u svojoj su zemlji ugledali opata Pierrea. Pierre je bio dio francuskog Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu i zapamćen je po pomaganju Židovima da prijeđu francusku granicu u Švicarsku.

Simon Leplatre, novinar Le Mondea, upitao je papu Franju što bi poručio “široj populaciji kojoj je teško povjerovati da osoba koja je učinila toliko [many] dobra djela također mogu počiniti zločine,” referirajući se i na Bela i na Abbé Pierrea.

Papa je u svom odgovoru rekao da je to pitanje “dotaklo vrlo bolnu i vrlo delikatnu točku”, dodavši da treba osuditi javne grijehe, uključujući “sve vrste zlostavljanja”.

“Zlostavljanje je, po mom sudu, nešto demonsko”, rekao je papa Franjo. “Jer svaka vrsta zlostavljanja uništava dostojanstvo osobe. Svaka vrsta zlostavljanja nastoji uništiti ono što svi mi jesmo, sliku Božju.”

Tijekom papinog odgovora, papin zrakoplov pogodila je jaka turbulencija, zbog čega je kapetan zrakoplova prekinuo konferenciju za novinare objavom o sigurnosti.

“Vaše pitanje izazvalo je turbulenciju!” primijetio je papa Franjo. “Da zaključim, seksualno zlostavljanje djece, maloljetnika je zločin. To je sramota.”

Novinari koji nisu dobili priliku postaviti pitanje tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu rekli su CNA-u da bi se rado suočili s papom oko Rupnika i drugih katolika na utjecajnim položajima koji su optuženi za ozbiljne seksualne prijestupe, uključujući Luisa Fernanda Figari, utemeljitelj Sodalitium Vitae Christianae.

Papa je odgovorio na pitanja 10 novinara — koji su predstavljali posjećene zemlje i različite jezike koji se govore u novinarskom zboru: talijanski, španjolski, francuski, njemački i engleski. Svaki predstavnik jezika mogao je postaviti samo jedno pitanje, a novinar koji govori engleski odabrao je pitanje o američkim predsjedničkim izborima. Osim toga, novinaru jedne novinske kuće u kineskom vlasništvu dopušteno je pitati papu o dijalogu Svete Stolice s kineskom vladom.

Vatikansko-kineski dijalog

Na pitanje je li papa zadovoljan dosadašnjim rezultatima privremenog dogovora Svete Stolice s Pekingom, papa Franjo je rekao da su po njemu rezultati dobri i da postoji dobra volja u radu na imenovanju biskupa.

“Sretan sam zbog dijaloga s Kinom”, rekao je Franjo. “Čuo sam kako stvari stoje od državnog tajnika i sretan sam.”

Papa Franjo izrazio je svoje divljenje dugoj povijesti Kine i ponovno potvrdio svoju snažnu želju da posjeti tu zemlju.

“Kina je obećanje i nada za Crkvu”, rekao je papa.

Papini komentari o Kini dolaze u trenutku kada je sporazum između Vatikana i Kine, prvi put potpisan 2018., spreman za još jednu dvogodišnju obnovu krajem ovog mjeseca.

Dijalog Vatikana s Kinom nije uvijek tekao glatko. Vatikan je priznao da je Kina prekršila uvjete svog privremenog sporazuma o konsenzualnom imenovanju katoličkih biskupa u Kini putem zajedničke Kina-vatikanska komisija jednostranim imenovanjem katoličkih biskupa u Šangaju i “biskupiji Jiangxi”, velikoj biskupiji koju je stvorila kineska vlada, a koju Vatikan ne priznaje.

Zagovornici ljudskih prava izrazili su zabrinutost zbog šutnje Vatikana tijekom godina dijaloga o kršenjima vjerskih sloboda od strane Komunističke partije Kine, uključujući interniranje ujgurskih muslimana i zatvaranje zagovornika demokracije, uključujući katolika Jimmyja Laija, u Hong Kongu.

Prošlog je mjeseca kineska vlada službeno priznala nekadašnjeg “ilegalnog” biskupa u Kini, 95-godišnjeg biskupa Melchiora Shi Hongzhena, nešto što je Vatikan nazvao “pozitivnim plodom dijaloga” s Pekingom.

‘Svaki dan zovem Gazu’

Konferencija za tisak tijekom papinog 12-satnog povratnog leta u Rim bila je prva papina konferencija za tisak od početka rata u Gazi prije gotovo godinu dana. Odgovarajući na pitanje o nedavnom izraelskom napadu na školu u Gazi u kojem je poginulo 18 ljudi, uključujući dva člana osoblja agencije Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice, Papa je ponudio jamstvo da “Sveta Stolica radi”.

“Svaki dan zovem Gazu, župu u Gazi”, otkrio je papa Franjo. “U župi na fakultetu ima 600 ljudi, kršćana i muslimana. Žive kao braća. Govore mi loše stvari, teške stvari.”

Oplakujući “tijela ubijene djece” u Gazi, Papa je ponovio svoju često ponavljanu rečenicu da je “rat uvijek poraz” čak i za pobjednika. Papa je dodao da je zahvalan jordanskom kralju Abdullahu II bin Al-Husseinu, pohvalivši ga za “pokušaje da se postigne mir”.

Želja posjetiti Kanarske otoke

Papa Franjo, koji će u prosincu napuniti 88 godina i često koristi invalidska kolica, djelovao je energično i često se nasmiješio dok je odgovarao na pitanja novinara u zrakoplovu. Posljednjeg dana turnira najduže i jedno od najtežih međunarodnih putovanja njegova pontifikata87-godišnji papa već je bio spreman razgovarati o budućim putovanjima.

Papa Franjo otkrio je da razmišlja o posjetu Kanarskim otocima, autonomnom španjolskom arhipelagu uz obalu sjeverozapadne Afrike, posebno zbog migrantskog stanovništva. Papu je zamolio da posjeti Kanarske otoke predsjednik Kanarskih otoka Fernando Clavijo u audijenciji u Vatikanu u siječnju.

Papa je definitivno odbacio mogućnost posjeta Francuskoj zbog ponovnog otvaranja katedrale Notre Dame 8. prosinca. Katedrala bi se ponovno trebala otvoriti na svetkovinu Bezgrešnog začeća, blagdana koji Papa tradicionalno uvijek slavi s gradom Rimom na trgu u podnožju Španjolskih stuba.

Papa Franjo bio je manje odlučan oko mogućnosti dugo očekivanog putovanja u rodnu Argentinu. Rekao je argentinskoj novinarki Elisabetti Pique da bi volio ići u Argentinu, ali “još nije odlučeno” jer “ima nekoliko stvari koje prvo treba riješiti”.

Najdulje putovanje njegova pontifikata

Usred velikog skepticizma o tome kako će stariji papa moći podnijeti ambiciozno međunarodno putovanje, papa Franjo završio je svoje najdulje putovanje do sada, teturajući prevalivši ukupno 20.000 milja na sedam letova kako bi posjetio četiri zemlje u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji.

Na svom posljednjem letu za povratak u Rim, Papa se polako probijao kroz prolaz zrakoplova koristeći štap za hodanje prije nego što mu je pomoglo da sjedne na malu sklopivu stolicu s koje je zahvalio novinarima što su ga pratili na dugom putovanju.

Papa Franjo rekao je da je impresioniran umjetnošću i tradicionalnim plesovima koje je susreo u Papui Novoj Gvineji te neboderima i očitim nedostatkom diskriminacije u multikulturalnom gradu-državi Singapuru. Papa je dodao da će Singapur uskoro biti domaćin Formule 1 Velike nagrade Singapura, što je, kako je rekao, dokaz kako je grad međunarodno odredište koje privlači različite kulture.

Dok je govorio o svom putu, bilo je jasno da Istočni Timormala, siromašna zemlja osnovana 2002. godine, ostavila je snažan dojam na papu. Procjenjuje se da je 600.000 ljudi izašlo na papinsku misu u Istočnom Timoru – gotovo polovica stanovništva te otočne zemlje koja je 98% katolika.

Papa Franjo je pohvalio “kulturu života” Istočnog Timora, pohvalivši visoku stopu nataliteta u zemlji i dodavši da bi bogatije zemlje, uključujući Singapur, mogle naučiti od male zemlje da su “djeca budućnost”.

“Istočni Timor je jednostavna kultura, vrlo obiteljska, sretna, kultura života s mnogo djece”, rekao je. Papa je istaknuo kako se nada da se ovaj aspekt timorske kulture može zaštititi od “ideja koje dolaze izvana”, što može biti poput morskih krokodila koji su preplavili neke od netaknutih plaža koraljnih grebena ove mlade zemlje.

“Dopustite mi da vam kažem jednu stvar”, dodao je papa Franjo. “Zaljubio sam se u Istočni Timor.”