Papa Franjo objavljuje svoju poruku za Svjetski dan molitve za brigu o stvorenom 2024. i poziva na obraćenje čovječanstva kako bismo priznali katastrofalne učinke rata i postavili etička ograničenja razvoju umjetne inteligencije.
Od Deborah Castellano Lubov
Zlouporaba prirode od strane čovječanstva zahtijeva istinsko obraćenje i poziva nas na promjenu načina života.
Papa Franjo uputio je ovaj apel u svom Poruka za Svjetski dan molitve za brigu o stvorenome koji će se održati 1. rujna 2024., koji je objavljen u četvrtak.
‘Nadaj se i djeluj sa stvorenim’
Tema Dana ove godine je “Nadaj se i djeluj sa stvorenim”, izvučena iz Poslanice svetog Pavla Rimljanima (8,19-25), u kojoj apostol objašnjava što za nas znači živjeti u skladu s Duhom i usredotočuje se na sigurna nada spasenja koja se rađa iz vjere, naime novost života u Kristu.
Poruka koju je papa Franjo potpisao 27. lipnja podijeljena je u devet dijelova, koji svi ističu našu odgovornost brige za naš zajednički dom. Ističe da je, kao kršćani pozvani živjeti u vjeri i ljubavi, briga za okoliš “zadaća koju treba preuzeti slobodno, u poslušnosti Isusovoj zapovijedi ljubavi”.
Papa Franjo
Porobljena bez svoje krivnje
“Sama kreacija, kao i čovječanstvo, bila je porobljena, iako bez svoje krivnje”, žali se Papa, primjećujući da “se ne može ispuniti trajno značenje i svrhu za koje je stvorena”.
Okoliš je, osuđuje Papa, “podložan raspadanju i smrti, pogoršanoj ljudskim zlostavljanjem prirode”. Ipak, u isto vrijeme, uvjerava on, “spasenje čovječanstva u Kristu sigurna je nada i za stvorenje, jer ‘sama će kreacija biti oslobođena svog ropstva raspadljivosti i zadobiti slavnu slobodu djece Božje’ .’”
„Spasenje čovječanstva u Kristu sigurna je nada i za stvorenje, jer ‘sama će kreacija biti oslobođena svog ropstva raspadljivosti i zadobiti slavnu slobodu djece Božje.’
Mora biti oprezan i voljan mijenjati se
“U našem punom nade i ustrajnom iščekivanju slavnog Isusova povratka”, napominje papa Franjo, “Duh Sveti drži nas, zajednicu vjernika, budnima.”
Duh nas, uvjerava, “stalno vodi i poziva na obraćenje, na promjenu načina života kako bismo se oduprli degradaciji našeg okoliša i na angažman u toj društvenoj kritici, koja je prije svega svjedok stvarne mogućnosti promjene”. .”
“Duh Sveti nas neprestano vodi i poziva na obraćenje, na promjenu načina života kako bismo se oduprli degradaciji našeg okoliša”
Pčele, kojih se brzo smanjuje, vitalne su i za ekosustave i za gospodarstva
Hitno je postaviti etička ograničenja za AI
Sveti Otac nastavlja objašnjavajući da nada i djelovanje sa stvorenim znači udružiti snage i ići zajedno sa svim muškarcima i ženama dobre volje. Na taj način možemo pomoći u promišljanju, “između ostalog, pitanja ljudske moći, njezina značenja i njezinih granica”.
U tom kontekstu, kaže Papa, “postoji hitna potreba za postavljanjem etičkih granica razvoju umjetne inteligencije, budući da bi se njezina sposobnost izračuna i simulacije mogla koristiti za dominaciju nad čovječanstvom i prirodom, umjesto da bude upregnuta u službu mir i cjeloviti razvoj”, citirao je svoju poruku za Svjetski dan mira 2024.
“[ There is an urgent need to set ethical limits on the development of artificial intelligence, since its capacity for calculation and simulation could be used for domination over humanity and nature, instead of being harnessed for the service of peace and integral development.]”
Razorne posljedice rata
Papa osuđuje koliko zla ima u svijetu.
“Zašto toliko nepravde, toliko bratoubilačkih ratova koji ubijaju djecu, uništavaju gradove, zagađuju okoliš i ostavljaju majku zemlju pogaženom i opustošenom?” Papa postavlja pitanje, budući da je sugerirao da “cijeli svemir i svako stvorenje u njemu uzdiše i nestrpljivo žudi da se njegovo sadašnje stanje nadvlada i da se njegovo izvorno stanje obnovi.”
“Zašto toliko nepravde, toliko bratoubilačkih ratova koji ubijaju djecu, uništavaju gradove, zagađuju okoliš i ostavljaju majku zemlju povrijeđenom i opustošenom?”
14 godina rata u Siriji dovelo je do ilegalne sječe i erodiralo ono što je nekada bila bujna šuma u blizini rezervata prirode Mount Abdulaziz
Ne posjedovanju, manipuliranju i dominiranju prirodom
„Polagati pravo na posjedovanje i dominaciju nad prirodom, manipulirajući njome po svojoj volji“, naglašava on, „predstavlja oblik idolopoklonstva, prometejsku verziju čovjeka koji, opijen svojom tehnokratskom moći, arogantno stavlja zemlju u „osramoćenu “stanje, lišeno Božje milosti.”
Stvorenje, podsjeća Papa, “nije statično niti zatvoreno u sebe”, nego je “stalno vučeno prema svojoj budućnosti”.
Zaštita stvorenog, tumači Sveti Otac, “nije samo etičko pitanje, već je izrazito teološko pitanje, jer je to točka u kojoj se križaju otajstvo čovjeka i otajstvo Boga”.
Slobodni smo, napominje on, “upravo zato što smo stvoreni na sliku Boga koji je Isus Krist, i, kao rezultat toga, “predstavnici” smo stvaranja u samom Kristu.”
“Mi smo “predstavnici” stvaranja u samom Kristu.”
Budućnost u vječnosti je u pitanju
Papa kaže da stvorenje čeka “objavu djece Božje” jer pati “kao u mukama porođaja”.
“U pitanju je, upozorava papa Franjo, ne samo naš zemaljski život u povijesti, nego i, iznad svega, naša budućnost u vječnosti.”
“U pitanju nije samo naš zemaljski život u povijesti, nego i, iznad svega, naša budućnost u vječnosti.”
Djeca Božja mogu ponuditi značajan utjecaj
Papa potiče vjernike da se sjete svog identiteta kao “djece Oca”, sugerirajući da smo ovlašteni ostvariti konkretne promjene usred svetih života.
Na taj način, zaključuje se u poruci, “naši životi mogu postati pjesma ljubavi prema Bogu, prema čovječanstvu, sa i za stvorenje, te pronaći svoju puninu u svetosti”.
„Naši životi mogu postati pjesma ljubavi prema Bogu, prema čovječanstvu, sa i za stvorenje, te pronaći svoju puninu u svetosti.“
Studentica prirodnih znanosti u Tirani promatra ugroženu populaciju maslačica
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje