Novi broj Kane započinje promišljanjem urednice Kane, Maje Petranović, o vjeri, pozivu na „odgovornu vjeru“, razumijevanju i življenju kršćanske vjere u širem smislu te upućivanjem na Godinu molitve koju je nedavno proglasio papa Franjo, a u svjetlu koje se pripremamo za veliki jubilej 2025. Na tom se tematskom tragu ističe i nekoliko tekstova. Primjerice, Ivan Šarčević u rubrici Isusovi sretni ljudi piše pod naslovom Bez dužničkog ropstva o „oproštenju dugova onima koji su nas uvrijedili“, promišljajući o molitvi Očenaš i opraštanju kao najvišem izrazu ljubavi. Aldo Sinković u rubrici Aktualno piše također o molitvi, pod naslovom Molitva kao lijek za zagrijavanje mlake vjere i prijeko potrebna hrana duše, dok Nikola Kuzmičić u rubrici Autoškola za kršćane o vjeri promišlja i piše upravo pod naslovom – Promišljati.
Središnji tekst ovoga broja Kane, koji se našao i na naslovnici, jest onaj Josipa Grbca iz njegove kolumne Pitanje sadašnjega trenutka, o Krizi europske i svjetske solidarnosti. „U ovoj godini, kada gotovo polovica svjetskog stanovništva u više od 70 zemalja izlazi na izbore, naivno bi bilo očekivati da će na političkom i gospodarskom planu sve ostati po starom“, ističe Grbac, upućujući na mogućnost jednog novog ustroja svjetske i europske politike. Zašto je izići na izbore „sveta“ dužnost, zašto postoji opasnost da pri glasanju na izborima zaboravimo na sve ratove i nedaće u svijetu – pročitati možete u ovoj sjajnoj kolumni.
Aktualnom temom u ovom broju Kane bavi se i kolumna Stjepana Balobana koja tematizira Prakticiranje vjere u Hrvatskoj. Kako ističe, u današnje vrijeme možemo govoriti o “tri oblika vjerničke prakse u Hrvatskoj“: „Prvi je onaj klasični oblik koji je ‘na neki način’ vidljiv, a onda i empirijski mjerljiv“, (…) drugi se odnosi na „prakticiranje vjere u različitim oblicima udruženja vjernika laika“ (…), a treći su „noviji oblici vjerničkog povezivanja preko društvenih mreža“, (…) u virtualnom prostoru“, piše prof. Baloban. Kako uočiti različite oblike vjerske prakse, kako se suočiti s njihovim novim oblicima te koji su izazovi „virtualnog svijeta“ u kontekstu vjerske prakse doznat ćete čitajući ovu kolumnu.
Kana u veljači donosi i nekoliko tekstova u sjećanje na istaknute pojedince iz društvenog i vjerskog života – dr. Adalberta Rebića (10. obljetnica smrti), Vjekoslava Bajsića (11. veljače 100. obljetnica rođenja), fra Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, mons. Josipa Uhača (100. obljetnica rođenja). Obljetnicu (56.) obilježava i sama Kršćanska sadašnjost, osnovana 22. veljače 1968., o čemu je u Kani pisala Iva Knežević.
U ovom broju Kane čitatelja čekaju dva zanimljiva razgovora, među kojima je prvi s poznatim hrvatskim meteorologom Zoranom Vakulom o njegovom nešto manje poznatom stvaralaštvu, meteorimama, meteoslikovnicama i dr. S najpoznatijim hrvatskim meteorologom, vedrim televizijskim licem, razgovarao je Tomislav Kasić, a osim meteorima i književnog stvaralaštva, dotaknuli su se i pitanja globalnoga zatopljenja, povezanosti ekologije i crkvenoga nauka, umjetne inteligencije i drugih zanimljivih tema.
Drugi razgovor, koji je s izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič vodila Tihana Pšenko Miloš, približava nam lik svetoga Martina, rad Kulturnoga centra sveti Martin – Hrvatska te pozicioniranje Hrvatske u kontekstu martinske materijalne i nematerijalne baštine na karti Europe. Povod razgovoru bila je nedavno objavljena knjiga Život svetoga Martina koju je u suizdanju s Hrvatskim katoličkim sveučilištem objavila Kršćanska sadašnjost. Iz knjige, a i iz razgovora s izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, doznajemo da se vino s kojim se inače povezuje svetoga Martina u njegovoj životopisu spominje samo jednom, i to ne onako kako bismo očekivali, doznajemo da je sv. Martin kao osoba bio vrlo emotivan, nagao i pomalo introvertiran, a što sve danas možemo naučiti od ovoga svetca i što nam govori martinska baština Hrvatske pročitajte u novom broju Kane.
Ove i niz drugih zanimljivih tema čekaju Vas u Kani za veljaču, u tiskanom ili eIzdanju. (kta/ks.hr)
