Washington, DC Newsroom, 25. siječnja 2024. / 17:55
Religiozno nepovezani ljudi, koji se često nazivaju “ništavi”, sada čine najveću vjersku kategoriju u SAD-u, prema novo izvješće Pew Research Centera.
Pewovo novo izvješće, objavljeno 24. siječnja, pokazuje da nitko sada ne čini 28% ukupne populacije SAD-a, nadmašujući sljedeću najveću skupinu, katolike, koji čine 20%.
Nedavni podaci u skladu su s dugoročnim trendom Amerikanaca koji u sve većem broju odbijaju vjersku pripadnost, s postotkom koji se gotovo udvostručio u odnosu na 16% u 2007. godini.
Porast none-a rezultirao je ne samo smanjenim vjerskim sudjelovanjem nego i smanjenjem građanskog angažmana, pri čemu je manja vjerojatnost da none-i glasaju, volontiraju ili imaju jake grupe prijatelja ili zajednicu, prema Pewu.
Što je “ništa”?
Iako se nitko ne pripisuje određenoj crkvi ili vjerskoj skupini i mnogo je manje vjerojatno da će posjećivati crkvene službe, nisu svi ateisti. Samo 17% onih koji se ne identificiraju kao ateisti, dok 20% sebe opisuje kao agnostike. Većina njih, 63%, jednostavno se identificira kao “ništa posebno”.
Većina njih, 69%, još uvijek vjeruje u Boga, iako samo 13% njih vjeruje u Boga kako je opisano u Bibliji. Dodatno, 49% ispitanika ne kaže da su duhovni ili da im je duhovnost vrlo važna.
U prosjeku nitko nije mlađi od religioznih ljudi s 69% mlađih od 50 godina u odnosu na samo 45% vjerski opredijeljenih ljudi mlađih od 50 godina.
Dok ateisti i agnostici imaju tendenciju da postignu višu razinu obrazovanja od religioznih ljudi, osobe u kategoriji “ništa posebno” imaju tendenciju da imaju manje obrazovanja, sa 27% sa završenim fakultetom u usporedbi s 34% vjerski opredijeljenih ljudi sa završenim fakultetom.
Većina njih, 67%, navodi nevjericu i skepticizam kao razlog zašto se ne pripisuju vjeri, prema Pewu.
Nešto više od polovice, 55%, kaže da nisu religiozni jer ne vole vjerske organizacije ili imaju loša iskustva s religioznim ljudima, dok 44% kaže da im vjera ne treba ili nemaju vremena za nju.
Što oni vjeruju?
Gotovo polovica ispitanika, 43%, vjeruje da organizirana religija čini više štete nego koristi, dok više od polovice, 56%, vjeruje da znanost čini više koristi nego štete.
Ipak, nitko još uvijek ne pokazuje veliku otvorenost prema vjeri u duhovno carstvo. Pedeset i šest posto nitko ne vjeruje da postoje granice znanosti i da postoje neke stvari koje znanost ne može objasniti. To je povezano s činjenicom da polovica njih kaže da im je duhovnost vrlo važna te da mnogi vjeruju da životinje i dijelovi prirode, poput planina i drveća, imaju “duhove ili duhovne energije”.
Većina njih, 83%, kaže da “želja da izbjegnu povrijeđivanje ljudi” vodi njihov moral, dok 82% kaže da im logika i razum također vode moralni kompas.
Unatoč tome, nitko nema znatno manju vjerojatnost da će volontirati, pri čemu je 17% reklo da je volontiralo prošle godine u odnosu na 27% religioznih ljudi koji su rekli da su nedavno volontirali.
Također postoji znatno manja vjerojatnost da nitko neće glasovati, s 39% onih koji nisu rekli da je sudjelovalo na izborima 2022. naspram 51% religioznih Amerikanaca.
Pew također kaže da su none tipično “manje zadovoljni svojim lokalnim zajednicama i manje zadovoljni svojim društvenim životom”.
Što to znači za državu i Crkvu?
Michael Pakaluk, profesor društvenih istraživanja i poslovanja na Američkom katoličkom sveučilištu, rekao je za CNA da je Pewovo izvješće “tek dotaklo površinu” o utjecaju koji će uspon none imati na društvo i da to “neće biti dobro”.
Posebno zabrinjavajućom istaknuo je činjenicu da nitko nije “manje angažiran u svojim zajednicama iu projektu prisvajanja i prenošenja civilizacije”.
“Pape su kroz prošlo stoljeće naučavale, ‘kada iz vida izgubimo Stvoritelja, gubimo iz vida i stvorenje’, rekao je.
Pakaluk je rekao kako vjeruje da je stalni porast ljudi koji nisu vjerski povezani “izravna posljedica” dviju stvari: “sekulariziranog obrazovanja (uključujući slabo vjersko obrazovanje na većini vjerski povezanih koledža i sveučilišta); i trauma i loš primjer razvoda.”
Unatoč opasnostima, rekao je Pakaluk, ovo je odlično vrijeme za evangelizaciju.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
“Polja su tu i zrela su za žetvu”, ustvrdio je. “Ljudi prepoznaju da je ateizam vlastiti oblik religije. Grubo je i neprivlačno. Agnosticizam nikada nije bio raširen i uvijek je bio ograničen uglavnom na obrazovane slojeve. Ako netko kaže ‘ništa posebno’, onda se po meni vraća tamo gdje je Crkva počela, među poganskim narodima, a to je sjajno za nas, za evangelizaciju.”
„Moramo moliti žarko, svakodnevno, s apostolskom željom da dopremo do duša“, nastavio je. “Zašto? Zato što želimo podijeliti radost koja proizlazi iz poznavanja Krista i prepoznajemo da je svima nama potrebna milost da bismo dobro živjeli.”
Vjeronauk vitalan
Većina onih koji nisu u SAD-u odgajani su kršćanski, ali se sada osjećaju nepovezano s vjerskim institucijama, prema Pewu. U svjetlu ovoga, Pakaluk je rekao da je čvrsto vjersko obrazovanje ključno za preokret trenda.
“Moramo biti razboriti u vjeronauku, koji mora biti jednostavan, jasan i konkretan”, rekao je.
Nudeći nekoliko praktičnih savjeta za roditelje koji svoju djecu odgajaju u katoličkoj vjeri, Pakaluk je rekao da je “učenje napamet jako važno: sakramenti, zapovijedi, doktrine, biblijski stihovi”.
“Svi učinkoviti katekizmi imali su jednostavan oblik pitanja i odgovora, za recitiranje i učenje napamet”, rekao je, dodavši da bi “životi svetaca i drama povijesti Crkve trebali imati središnje mjesto”.
Sveto pismo također, rekao je Pakaluk, mora imati središnju ulogu u obrazovanju svoje djece kod katolika.
“Nepoznavanje Svetoga pisma je nepoznavanje Krista”, rekao je. “Katolici moraju poznavati Bibliju jednako dobro kao što su Bibliju poznavali najodaniji fundamentalistički protestanti.”
Kad je riječ o visokom obrazovanju, Pakaluk je rekao da bi “katolički roditelji trebali razmisliti dvaput ili triput prije nego pošalju svoju djecu na bilo koji fakultet osim vjerničkih, živih, katoličkih fakulteta”.