Vlada u Managui proširuje javnu kontrolu nad svim aktivnostima u Nikaragvi, posebno nad vjerskima. Nakon uhićenjā biskupā i svećenikā, protjerivanjā svećenikā i časnih sestara, ukidanja 1500 nevladinih organizacija, od kojih su brojne katoličke, i prisvajanja njihove imovine, sada se donosi odluka o nametanju poreza na donacije vjernika, odnosno prihode koji župama, školama i drugim ustanovama omogućuju ostvarivanje važnih inicijativa na obrazovnom, humanitarnom i vjerskom području.
Radikalne promjene za Crkvu
Naime, ukinut je zakonski članak koji je vjerskim ustanovama jamčio fiskalnu zaštitu zahvaljujući ograničenju plaćanja poreza na dohodak i gospodarsku djelatnost. Sada će, međutim, sve Crkve bilo koje denominacije biti podvrgnute poreznom režimu sličnom onom u privatnom gospodarskom sektoru kojemu je legitimna dobit svrha djelatnosti.
Stoga će prilozi, milodari i donacije vjernika podlijegati plaćanju poreza na dohodak po stopama između 10 i 30 posto. Procjenjuje se da bi ukidanje poreznih izuzeća moglo imati ozbiljan utjecaj na sposobnost financiranja inicijativa te provesti promjenu upravnih struktura uz preuzimanje novih institucionalnih obveza, kao što je, primjerice, stvaranje kontrolnih ureda kojima upravljaju ovlašteni javni službenici.
Zabrinutost Organizacije ujedinjenih naroda
Apsolutna javna kontrola svih aktivnosti udruga, gospodarskih ili drugih, u Nikaragvi se odvija pod budnim okom međunarodne zajednice. Konkretno, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava izrazio je duboku zabrinutost zbog nedavnog zatvaranja više od 1500 nevladinih organizacija, među kojima najmanje 700 vjerskih. Objavljeno je to u priopćenju tog tijela Ujedinjenih naroda, u kojem se navodi da Vladina inicijativa zapravo napada slobodu vjere i slobodu udruživanja. Posebno se traži da se zajamče i zaštite temeljne slobode osobe. (kta/rv)
