Američki nadbiskup osudio je odluku Bidenove administracije da nastavi s deportacijama migranata s Haitija, s obzirom na neobuzdano nasilje i nestabilnost na Haitiju.
“Ove su deportacije nesavjesne s obzirom na stvarnost na terenu”, rekao je nadbiskup Thomas G. Wenski iz Miamija u izjavi za OSV News 22. travnja.
Dana 19. travnja, američka imigracijska i carinska služba objavila je da je “nastavila olakšavati letove za uklanjanje odraslih samaca (i) obiteljskih jedinica” između 15. i 19. travnja, s Haitijem među navedenim odredištima.
Otprilike 50 državljana Haitija vraćeno je u domovinu letom 18. travnja, što je bila prva takva deportacija SAD-a na Haiti od siječnja.
Wenski — koji tečno govori haićanski kreolski i čija je nadbiskupija dom velikoj i povijesnoj zajednici haićanskih iseljenika — rekao je da je potez američke vlade jednak “slanju ljudi natrag u zapaljenu kuću”, budući da je Haiti opustošen “sve većim brojem bandi nasilje i (a) rastuća humanitarna i zdravstvena kriza, bez stvarne funkcionalne vlade.”
Nacionalne sustavne otmice, silovanja, ubojstva i rašireni građanski nemiri naveli su američko veleposlanstvo da u ožujku apelira na svoje građane da napuste Haiti što je prije moguće.
Uvjeti u Port-au-Princeu nastavili su se ubrzano pogoršavati, s napadima bandi koji su se odvijali po cijelom gradu i samoj luci — o kojoj otočna nacija presudno ovisi u pogledu opskrbe — ugušena sukobima bandi, što je dovelo do toga da je čelnik Međunarodne organizacije za migracije u Haiti, Philippe Branchat, kako bi Port-au-Prince nazvao “gradom pod opsadom”.
Godinama je Haiti mučen višestrukim dugotrajnim krizama kao što su politička nestabilnost, prirodne katastrofe, strane intervencije i međunarodni dug.
U srpnju 2021. ubijen je haićanski predsjednik Jovenel Moïse; u travnju 2023., voditelj ureda Ujedinjenih naroda na Haitiju upozorio je da nacija klizi u “katastrofalnu spiralu nasilja”.
Deportacija Haićana od strane Bidenove administracije “nije u skladu s našim međunarodnim ugovorima o ‘zabrani protjerivanja’ tražitelja azila”, rekao je Wenski za OSV News.
Prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima — kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o izbjeglicama iz 1951. i njen Protokol iz 1967. — temeljno načelo zabrane protjerivanja predviđa da se izbjeglice ne mogu protjerati na teritorije gdje postoje značajne prijetnje životu ili slobodi.
“Predsjednik (Joe) Biden deportirao je više od 28.000 Haićana na Haiti u posljednje tri godine”, rekao je Wenski.
Među deportiranima je bio “osuđeni diler droge i nekadašnji pobunjenik koji sada želi preuzeti vlast u vrlo kompliciranom političkom sustavu Haitija”, dodao je nadbiskup.
Istaknuo je da je prošle godine oko 100.000 Haićana dobilo dvogodišnju humanitarnu uvjetnu slobodu od SAD-a. Program — koji je također dostupan Kubancima, Venezuelancima i Nikaragvancima — daje radnu dozvolu za provjerene pojedince koji imaju odobrenog financijskog sponzora sa sjedištem u SAD-u, npr. kao rođak, i može platiti njihovo putovanje do zračne luke u SAD-u.
Ipak, “u isto vrijeme, stotine Haićana prešlo je granicu Meksika i Teksasa”, rekao je Wenski. “Zbog privremene prirode uvjetnog otpusta i broja ljudi koji prelaze granicu, Haićani su vrlo zabrinuti.”
Rekao je da je “ono što je potrebno obnova i produljenje TPS-a (privremenog zaštitnog statusa) za sve Haićane u SAD-u bez stalnog pravnog statusa”.
Prema tom programu, tajnik za domovinsku sigurnost može odrediti određenu zemlju za TPS zbog privremenih uvjeta — poput oružanog sukoba ili ekološke katastrofe — koji sprječavaju siguran povratak njezinih državljana. Pojedinci koji su priznati kao državljani TPS-a ne mogu se ukloniti iz SAD-a na određeno vremensko razdoblje tijekom kojeg mogu dobiti zaposlenje i eventualno odobrenje putovanja.
Wenski je rekao da se haićanska zajednica u nadbiskupiji Miami “osjeća sve više zabrinuto.
“Političko rješenje za koje se zalažu SAD (povjerenstvo sastavljeno od političkih stranaka koje će imenovati vršitelja dužnosti predsjednika i premijera i poželjeti dobrodošlicu stranim policajcima iz Kenije) ne ulijeva puno povjerenja”, rekao je. “Haićani se boje da će se stvari pogoršati prije nego što postanu bolje.”
