Apostolski vikar južne Arabije sudjeluje na sinodi prenoseći iskustva stečena na tom području tijekom tri godine. Izrazio je veliku zabrinutost za Jemen koji, već izmučen desetogodišnjim građanskim ratom, živi u napetostima povećanima bliskoistočnim sukobom. Potrebno je mnogo diplomacije i iznad svega svjedočanstvo naroda kroz koje se vidi da se može hoditi zajedno, da su religije prinos humanizaciji svijeta, piše Vatican News.
Mons. Paolo Martinelli, franjevac kapucin, apostolski je vikar za Ujedinjene Arapske Emirate, Oman i Jemen. U Sinodu donosi iskustvo Arapskog vikarijata i putova sinodalnosti koje su u posljednje tri godine razvili vjernici tog područja.
Izrazio je radost i zahvalnost što je tema mira prisutna u svakom trenutku Sinode. “S naše strane, mi smo u delikatnoj situaciji jer naš Vikarijat uključuje Emirate i Oman, gdje je situacija mirna, ali i Jemen koji, naprotiv, još više pati od drugih poteškoća. Primjerice, sjeverni dio zemlje izravno je uključen u sukob Izraela i Hamasa – što stvara još veću napetost u zemlji ionako izmučenoj desetogodišnjim građanskim ratom. Zato molimo da sve to završi, kako bismo konačno mogli početi pripremati projekte dobra i zajedničkog hoda. S toliko nasilja to je nemoguće. Neka Gospodin uistinu dotakne srca svih onih koji su odgovorni za prekid logike osvete”, naglasio je mons. Martinelli.
Odgovarajući na pitanje čini li mu se da diplomacija ne uspijeva i zašto, mons. Martinelli je upozorio da je nužno preispitati diplomatske protokole. “Ako nema diplomacije, tko može uspostaviti dijalog? No, potrebno nam je i svjedočanstvo naroda kroz koje ćemo vidjeti da možemo hodati zajedno, da su religije doprinos humanizaciji svijeta i da se ne smiju nacionalistički iskorištavati. Vjere su za mir. Kod nas, primjerice, postoji kompleks u čijoj su blizini niknule katolička crkva, džamija i sinagoga. To su činjenice dobrog života koje nam pomažu vidjeti nove perspektive. Činjenica da institucije i vlade također podržavaju takva iskustva svakako je način za stvaranje putova prema dobru”, dodao je mons. Martinelli.
Naglasivši da je već samo održavanje Sinode doprinosi širenju kulture mira, rekao je da je “prepoznavanje bogatstva različitosti i učenje zajedničkog raspoznavanja Božje volje za Crkvu i za svijet primjer koji može nadahnuti putove dobra za društvo.”
Na Papine riječi s ekumenskog bdijenja o “sramotnom skandalu podijeljenosti kršćanâ”, mons. Martinelli nadovezao se tvrdnjom da moramo prepoznati tajnu zla i nazvati ga pravim imenom. “Jao nama ako skrivamo da smo grešnici kojima je potrebno pročišćenje. To je uvjet pomirenja i obraćenja.”
Na pitanje kako doživljava to što je “glavni vidik ove Sinode poslanje”, istaknuo je da “pojam poslanja govori o svrsi rada na Sinodi. Sinodalnost je prenositi evanđelje u poniznosti. Bez nametanja, ali radosno dijeleći ono lijepo što smo susreli u našem životu”, zaključio je mons. Martinelli. (kta/rv)