Osoblje CNA, 25. siječnja 2024. / 17:30
Gotovo sve katoličke redovnike u Sjedinjenim Državama koji su položili završne zavjete 2023. odgajali su njihovi biološki roditelji tijekom “najformativnijeg dijela njihova djetinjstva”, prema novom istraživanju Centra za primijenjena istraživanja u apostolatu (CARA) Sveučilišta Georgetown.
The izvješće o anketiobjavljen ovog mjeseca, anketirao je 101 redovnika u SAD-u koji su 2023. godine položili vječne zavjete. Anketirano je 48 redovničke braće i svećenika te 53 redovnice.
Izvješće je pokazalo da velika većina ispitanih ima jednu zajedničku stvar: dolaze iz stabilnih obitelji s dva roditelja.
Devedeset i devet posto ispitanika reklo je da su ih odgajali biološki roditelji tijekom “najformativnijeg dijela njihovog djetinjstva”, stoji u izvješću.
A 88% je reklo da ih je odgojio bračni par koji je živio zajedno tijekom tih formativnih godina, dok je 5% odgojio jedan roditelj koji je bio razveden ili rastavljen.
Tri posto ispitanih ispitanika odgajao je nevjenčani par koji je živio zajedno, bračni par koji je živio odvojeno ili roditelj udovac.
Anketa je pokrila širok raspon dodatnih tema i izvijestila o nekoliko drugih životnih iskustava ispitanika koji pokazuju da je većina njih rođena u SAD-u, visoko obrazovana, bijela, “katolici iz kolijevke”, te su se redovito molili prije nego što su se pridružili njihovom institutu.
Prosječna dob pri zavjetima
Prema istraživanju, prosječna dob redovnica koji polažu vječne zavjete u 2023. bila je 36 godina.
Kod redovnica, najstarija sestra dala je vječne zavjete u 61. godini, a najstariji brat u 78. godini. Polovica ispitanih ima 33 ili manje godina, a najmlađi, brat, zavjetovao se u 24. godini.
Oko 20% ispitanika zavjetovalo se s 29 godina i mlađe. Pedeset i šest posto položilo je vječne zavjete u dobi od 30 do 39 godina.
Odakle su oni?
Sedamdeset i šest posto redovnika koji su položili završne zavjete 2023. rođeno je u SAD-u
Ostatak je došao iz cijelog svijeta sa 7% iz Latinske Amerike, 6% iz Azije, 4% iz Europe i Afrike, odnosno 3% iz Oceanije.
Za one rođene izvan SAD-a, u prosjeku su imali 19 godina kada su stigli, a živjeli su u zemlji 18 godina prije završnih zavjeta.
Katolici kolijevke
Devedeset posto ispitanika katolici su od rođenja, dok su obraćenici na vjeru ušli u Crkvu u prosjeku s 24 godine.
Ispitanici su također ispitani o njihovom odgoju, a 94% je reklo da je barem jedan od njihovih roditelja bio katolik kada su bili djeca. Sličan broj, 86%, izjavilo je da su oba roditelja katolici.
Značajan broj, 30%, izjavilo je da ima svećenika ili redovnika u obitelji.
Obrazovanje
Među ispitanicima daleko veći postotak katolika nego u američkoj populaciji pohađao je katoličku osnovnu školu. Izvješće kaže da je 51% redovnika prisustvovalo, dok je to učinilo 16% odraslih katolika u SAD-u.
Četrdeset i šest posto ispitanika reklo je da su pohađali katoličku srednju školu, u usporedbi s 5% odraslih katolika u SAD-u. Četrdeset i tri posto ispitanih reklo je da su pohađali katolički fakultet, u usporedbi s 5% odraslih katolika u SAD-u.
Od anketiranih, 14% je izjavilo da su se u nekom trenutku školovali kod kuće. Devet godina bila je prosječna duljina vremena za one koji su rekli da su se školovali kod kuće.
Oko 6 od 10 reklo je da sudjeluje u župnom vjeronauku. Osamnaest posto je izjavilo da su bili u “programu formiranja katoličke službe” prije nego što su ušli u svoj vjerski institut.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
U izvješću se kaže da su anketirani vjernici “visoko obrazovani”. Čak 20% imalo je diplomu prije upisa u svoj vjerski institut. Nešto više od 60% ispitanika imalo je diplomu prvostupnika prije upisa na njihov institut.
Put razlučivanja
Gotovo svi ispitanici, 96%, sudjelovali su u redovitim molitvenim praksama ili grupama prije ulaska u svoju vjersku instituciju, navodi se u izvješću:
-
Euharistijsko klanjanje (82%)
-
Krunica (72%)
-
Sudjelovanje u povlačenju (72%)
-
Duhovno vodstvo (69%)
Ispitanici su u prosjeku prvi put razmišljali o vjerskom životu u dobi od 18 godina. Polovica ispitanika imala je 18 godina ili mlađa.
Dob se kretala, i za muškarce i za žene zajedno, od 3 do 54 godine kada su prvi put razmišljali o pozivu.
Osamdeset i dva posto ispitanika izjavilo je da ih je netko potaknuo da razmisle o zvanju, a 45% ih je potaknuo župnik. Nešto više od 40% reklo je da ih je potaknuo prijatelj.
Pedeset i pet posto izjavilo je da ih je jedna ili više osoba obeshrabrila u razmatranju zvanja. Izvještaj je otkrio da su žene mnogo sklonije obeshrabriti nego muškarci.
Šezdeset i četiri posto žena izjavilo je da su obeshrabrene u razmatranju zanimanja u usporedbi s 37% muškaraca.
Ispitanici su izjavili da su u prosjeku poznavali članove svog vjerskog instituta četiri godine prije ulaska. Dvadeset osam posto reklo je da su bili “upoznati” sa svojim institutom preko ustanove koju sponzorira vjerska zajednica, poput škole ili bolnice. Nešto više od četvrtine reklo je da su prvi put upoznali svoj institut kroz njegove promidžbene materijale.
Devedeset i četiri posto ispitanika sudjelovalo je u barem jednom programu razlučivanja prije nego što su ušli u svoj institut, a većina (77%) sudjelovala je u obuci za zvanje „Dođi i vidi“.
Josip Bukuras novinar je Katoličke novinske agencije. Joe ima prethodno iskustvo rada u državnoj i saveznoj vladi, u neprofitnim organizacijama i katoličkom obrazovanju. Pridonio je nizu publikacija, a njegovo izvješćivanje citirali su vodeći izvori vijesti, uključujući New York Times i Washington Post. Diplomirao je političke znanosti na Katoličkom sveučilištu u Americi. Nalazi se izvan područja Bostona.