Mali katolički koledž u Kaliforniji nedavno je objavio da je stekao energetsku neovisnost o kalifornijskoj električnoj mreži, označavajući prekretnicu u korištenju alternativnih izvora energije u visokom obrazovanju.
Koledž Tome Akvinskog u Santa Pauli rekao je u priopćenju za tisak 7. svibnja da je kalifornijski kampus škole liberalnih umjetnosti od 130 hektara postao neovisan o kalifornijskoj energetskoj mreži nakon suradnje s katoličkim poslovnim ljudima i lokalnom energetskom korporacijom na razvoju alternativnog izvora energije za koledž.
Osnovan 1971., Thomas Aquinas College danas ima dva kampusa, jedan u južnoj Kaliforniji i drugi u Novoj Engleskoj. Kampus u južnoj Kaliforniji ima oko 350 studenata i u prošlosti se oslanjao na Southern California Edison za svoje energetske potrebe.
Međutim, zbog sve većih troškova i čestih nestanaka struje, koledž je nastojao stvoriti vlastiti dugoročni alternativni izvor energije.
“Razmišljali smo izvan okvira s ovim planom”, rekao je Paul O’Reilly, predsjednik Thomas Aquinas Collegea, za OSV News. “Nastavit ćemo razmišljati izvan okvira dok razmišljamo o našim odgovornostima da budemo štedljivi i učinkoviti i ljudi dobre prosudbe dok gledamo na alternativne načine rješavanja problema, uključujući energetsku učinkovitost.”
‘Vjerujemo da smo pozvani biti dobri upravitelji imovine koja nam je povjerena i želimo biti odgovorni za korištenje tih darova i za utjecaj koji imaju na naše bližnje.’
— Paul O’Reilly
Prije nekoliko godina, Thomas Aquinas College suočio se s velikim izazovom.
Smješten u području sklonom šumskim požarima, njegov opskrbljivač električnom energijom često bi isključivao struju i do 72 sata. Tvrtka je namjeravala ublažiti rizik od šumskih požara, ali se zauzvrat pokazalo štetnim za život i učenje u kampusu, prema Marku Kretschmeru, potpredsjedniku za operacije koledža.
“Redovito su nas pogađali nestanci struje, a struju su mogli isključiti i do 72 sata, što je stvarno poremetilo život u kampusu”, rekao je Kretschmer za OSV News. “To je bio jedan od pokretačkih čimbenika — da ne možemo samo mirno sjediti. Drugi čimbenik bilo je povećanje cijene i ono što će vjerojatno biti buduća poskupljenja energije.”
Stoga su čelnici koledža počeli istraživati alternativne mogućnosti. Kretschmer je došao do prijatelja škole, Lawrencea Youngblooda, inženjera elektrotehnike čija su djeca pohađala školu Tome Akvinskog.
Youngblood i Kretschmer istraživali su razne mogućnosti, uključujući solarne ploče i energiju vjetra. Naposljetku su se odlučili za plan koji bi iskoristio resurse susjednih poduzeća.
“Korištenje solarne energije zauzelo bi hektare zemlje, a tada biste imali struju samo danju osim ako nemate bateriju”, rekao je Kretschmer. “Ali onda smo pronašli plan koji koristi resurs koji je upravo ovdje iz bušotina naftne kompanije — koji nam oni daju besplatno dok mi smanjujemo i naš ugljični otisak i naftne kompanije — a sve to dok možemo generirati moć upravo ovdje.”
Youngblood i biolog Thomas Kaiser razvili su plan za pretvaranje viška prirodnog plina koji proizvodi susjedno naftno polje u zeleni izvor energije pomoću Capstone turbina. Carbon California, operater naftnog polja, pristao je besplatno opskrbiti školu viškom prirodnog plina.
“Prema Okrugu za upravljanje kvalitetom zraka, turbina Capstone koristi najnoviju, najbolju dostupnu tehnologiju upravljanja na tržištu”, rekao je Youngblood u priopćenju za javnost. “Umjesto spaljivanja uz visoke emisije, možemo sagorijevati plin koristeći učinkovitu tehnologiju izgaranja te turbine uz mnogo niže emisije.”
Koledž zatim pohranjuje energiju u Teslinu bateriju koju je dobio besplatno kroz Program poticaja vlastite proizvodnje u državi Kaliforniji 2020.
“Jedinstvenost ovog projekta je u tome što koristi fosilna goriva za stvaranje obnovljive energije u vremenu u kojem se na fosilna goriva tako loše gleda”, rekao je Kretschmer. “Ovo daje primjer kako bi to za sada moglo izgledati: prirodni plin i fosilna goriva moraju igrati ulogu u potrazi za alternativnim izvorima energije; inače ćemo donijeti mnogo loših odluka pokušavajući promijeniti stvari prebrzo za solarnu energiju ili vjetar kada naše električne mreže nisu spremne za to.”
Projekt je zahtijevao značajna ulaganja unaprijed, a sama turbina koštala je 4,5 milijuna dolara. Međutim, čelnici fakulteta izjavili su da će Toma Akvinski uštedjeti oko 600.000 dolara godišnje na troškovima energije. Dakle, projekt će se isplatiti u roku od šest godina.
“U konačnici, ovaj projekt nam štedi između 600.000 i 700.000 dolara godišnje”, rekao je O’Reilly. “Dakle, iako je to bila prilično značajna investicija, napravili smo izračune i otkrili da bi se investicija isplatila u roku od pet do šest godina, a zatim bi nam nakon toga osigurala pouzdanu energiju po mnogo nižoj cijeni. Dakle, nama je bio neshvatljiv.”
Iako je cilj projekta osigurati da škola više neće ovisiti o nepouzdanoj kalifornijskoj električnoj mreži, čelnici škola u njemu vide priliku da budu dobri upravitelji školskih resursa.
“Vjerujemo da smo pozvani biti dobri upravitelji imovine koja nam je povjerena i želimo biti odgovorni za korištenje tih darova i za utjecaj koji imaju na naše susjede”, rekao je O’Reilly. “Što se tiče energetskog projekta, to je isto načelo koje smo koristili.”
Voditelji fakulteta rekli su za OSV News da ovaj projekt nije izravan odgovor na česte pozive pape Franje na održivost i brigu za okoliš kroz njegovu apostolsku pobudnicu “Laudate Deum” i encikliku “Laudato Si'”.
Uz česte pozive pape Franje na zaštitu okoliša, biskupske konferencije, uključujući Konferenciju katoličkih biskupa SAD-a, obnovile su svoje napore u promicanju održivosti i pozvale katolike na brigu za okoliš.
“Naš cilj nije bio odgovoriti papi Franji ili USCCB-u ovom energetskom učinkovitošću”, rekao je O’Reilly. “Ali to je bilo da budemo dobri upravitelji onim što smo dobili na dar. Slijedili smo općenitija načela da imamo nešto što moramo koristiti i moramo biti pažljivi da ne rasipamo svoje resurse.”
Ne samo da će energetski projekt uštedjeti školski novac, već i ravnatelji traže mogućnosti da prodaju višak energije natrag državi kako bi ostvarili profit.
Ušteđeni novac zatim će se uložiti natrag u školu i njenu misiju da studentima ponudi stipendije na temelju njihovih potreba.
“Mi nemamo akademske ili sportske stipendije, već samo stipendije temeljene na potrebama, a 65% naših studenata ispunjava uvjete za njih”, rekao je O’Reilly. “Ako možemo biti učinkoviti u vođenju kampusa, onda imamo više resursa koje možemo primijeniti na stvari koje su važnije za našu misiju, kao što je nuđenje više stipendija i pomoć našem fakultetu i osoblju u južnoj Kaliforniji jer je smještaj tako skup.”
Iako je Thomas Aquinas College mala institucija, O’Reilly i Kretschmer se nadaju da će druge visokoškolske ustanove, bilo katoličke ili svjetovne, iskoristiti njihovu energetsku inicijativu kao primjer kako dobro raspolagati svojim resursima.
“Posebno s obzirom na inflaciju i sve što ide preko glave, mi i druge institucije moramo smisliti kako biti kreativni i koristiti manje resursa”, rekao je Kretschmer.