Nakon trodnevnog apostolskog posjeta pape Franje Indoneziji, kardinal nadbiskup Jakarte izražava svoje nade u budućnost “vjere, bratstva i suosjećanja” među ljudima različitih vjera u zemlji.
Od Fr. Bernardo Suate – Jakarta
Papa Franjo završio je svoje apostolsko putovanje u Indoneziju u petak ujutro kada je krenuo na drugu etapu svog posjeta, koja ga vodi u Papuu Novu Gvineju.
Nakon što je papin zrakoplov poletio, kardinal Ignatius Suharyo Hardjoatmodjo, nadbiskup Jakarte, sjeo je za Vatican News kako bi iznio svoja razmišljanja o papinom posjetu u sljedećem intervjuu:
P: Vaša Eminencijo, kakav je vaš sažetak posjeta pape Franje i kako su ga primili Indonežani, katolici i nekatolici?
Mislim da je sve u temi koja se sastoji od tri riječi. To je vjera, bratstvo i suosjećanje.
Zapravo, nije zapisano na stolu, ali je zrcalo dinamike života Crkve u Indoneziji. Dobio ga je Vatikan, a papa Franjo dogovorio je temu.
Dakle, u ovim prigodama u ova tri dana u Jakarti papa Franjo je produbljivao značenje te tri riječi.
Jednostavnije rečeno, rekao bih ovako: mi, ne samo katolici nego i svi pripadnici drugih vjerskih zajednica, želimo se razvijati u svojoj vjeri.
A jedan od najvažnijih pokazatelja vjere je bratstvo. Ako kažete da ste vjernik i da pripadate vjeri, ali ne rastete u bratstvu, mogli biste staviti veliki upitnik o tome jeste li zaista vjerni ili samo imate religiju, ali niste religiozni.
Plod bratstva je suosjećanje. Ako kažeš da si moj brat, ti si moja sestra i takve stvari, ali ne pokazuješ suosjećajan stav, onda kada kažeš da pokušavaš biti brat, dobar brat, dobra sestra, tvoj radnje bi mogle staviti veliki upitnik na tu izjavu.
Ako mogu tako reći, to je početak i kraj sve prisutnosti pape Franje. I sve, svaka riječ, razvijala se, ponekad u različitim kontekstima.
Na primjer, u katedrali smo se susreli sa svećenicima, biskupima, katehetama i redovnicima. Posebno se obratio biskupima, svećenicima, a posebno katehetama, koji predaju u osnovnim zajednicama ili školama, a koliko se sjećam, papa Franjo je posebno istaknuo ono što su dvojica kateheta govorila tijekom susreta.
Kad smo išli u predsjedničku palaču, papa Franjo je govorio o Pancasila te o bratstvu i odnosima među pripadnicima različitih religija. Potom je i predsjednica održala kratki govor zahvalivši papi Franji što nas je napokon posjetio.
Imamo dugu povijest odnosa između Indonezije i Vatikana, jer smo već 1947. godine započeli diplomatske odnose, a onda je 1950. godine Vatikan već ovdje uspostavio Nuncijaturu i Indonezija je imala svoje veleposlanstvo u Vatikanu. Dakle, imamo dobre odnose među tim državama. Predsjednik je doista bio jako sretan, a to se vidi i po načinu na koji je primio papu Franju.
Kardinal Suharyo u razgovoru za Vatican News
P: Vaša Eminencijo, ovdje smo imali međureligijski događaj s potpisivanjem sporazuma između pape Franje i velikog imama. Što mislite, kako će to pomoći jačanju sklada među religijama i tolerancije među različitim stvarnostima u zemlji?
Dokument su potpisali svi vođe sedam religija, uključujući i lokalna vjerovanja, što čini sedam. Dakle, svi su potpisali.
Ako idete u džamiju, mislim da morate naučiti povijest o tome gdje se džamija sada nalazi. Namjerno je prvi predsjednik odlučio da Istiklal, odnosno državna džamija, bude u blizini katedrale; namjerno je odlučeno, jer je došlo do rasprave između predsjednika i potpredsjednika. Dopredsjednik je predložio drugo mjesto, ali predsjednik je rekao da bi trebalo biti tamo. Dakle, zajedno smo i blizu jedni drugih, da simboliziramo naš ideal da živimo u harmoniji.
Jučer nakon potpisivanja dokumenta veliki imam mi je rekao da se nakon ovog potpisivanja moramo sastati i zajedno razgovarati o tome šta treba učiniti nakon potpisivanja kako to ne bi ostalo samo kao dokument, nego da postane početak različite vrste akcija koje zajedno poduzimaju različite vjerske zajednice ovdje u Indoneziji.
To nije teorija; to se već prakticira i nadamo se da bi potpisivanje moglo ojačati naš put da zajedno krenemo prema budućnosti.
P: Vaša Eminencijo, kao kardinal nadbiskup Jakarte, možete li nam kratko poručiti kako će ovo iskustvo s papom Franjom pomoći Crkvi da ide naprijed i pomaže zajednici i društvu, ne samo u Indoneziji nego posvuda?
Da se vratim na temeljnu temu Papinog posjeta Indoneziji. Mislim da to može sažeti svu našu želju ili nadu za budućnost: da rastemo u vjeri, bratstvu i suosjećanju.
Mislim da ovo nije samo za katolike, nego da će to vrlo lako razumjeti svi Indonežani.
Istu će temu vrlo lako razumjeti – u praksi je to drugo pitanje – svatko tko stvarno pripada bilo kojoj vjerskoj zajednici.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
