Za diplomaciju Svete Stolice započelo je novo razdoblje. Potaknuo ga je papa Franjo objavom kirografa, 15. travnja, kojim službeno određuje obnovu Papinske crkvene akademije, institucije osnovane prije više od tri stoljeća, a koja je oduvijek obavljala funkciju pripreme papinskih diplomata. Državni tajnik kardinal Pietro Parolin osvrnuo se u razgovoru za vatikanske medije na glavne točke te reforme izražavajući nadu da će vatikanska diplomacija, hrabro i kreativno – kako traži Papa – sve više biti u službi dijaloga među narodima i kulturama.
Budno i bistro oko Petrova nasljednika
Kardinal je na početku napomenuo kako i više od tri stotine godina nakon osnutka, Papinska crkvena akademija i dalje obrazuje diplomate koji su budno i bistro oko Petrova nasljednika upravljeno na Crkvu i na svijet, posvećeni predstavljanju Pape u misionarskom duhu koji ne poznaje granice. Osim što sudjeluju u međunarodnim raspravama, pozvani su također tumačiti i predlagati, u skladu s kršćanskom vizijom Crkve, rješenja koja mogu pridonijeti izgradnji pravednijega i bratskijeg svijeta.
„Svećenici s kovčezima u ruci“
Na novinarovo pitanje koje su, po Papinom mišljenju, glavne osobine koje treba imati dobar diplomat Svete Stolice, državni je tajnik podsjetio kako je tijekom susreta s apostolskim nuncijima i stalnim promatračima papa Franjo često papinske diplomate opisivao kao „svećenike s kovčezima u ruci“, ističući tako pastoralno, misionarsko i univerzalno obilježje njihove službe. Upravo je taj duh evangelizacijske službe potaknuo Papu da reorganizira formativni program za te svećenike, u namjeri jačanja njihove pripreme i prilagodbe suvremenim izazovima – napomenuo je kardinal te istaknuo da ta odluka označava novo poglavlje u povijesti papinske diplomacije.
Ustanova visokog obrazovanja i istraživanja
Govoreći o najznačajnijim novostima, kardinal Parolin je objasnio da je tom reformom Akademija strukturirana kao ustanova visokog obrazovanja i istraživanja na području diplomatskih znanosti, u skladu s inovativnom vizijom koju predlaže apostolska konstitucija Veritatis Gaudium i s međunarodnim standardima sveučilišnih studija, posebno s „Bolonjskim procesom“ kojim je postignuto usklađivanje različitih europskih sustava visokog obrazovanja. Papinska crkvena akademija sada će imati mogućnost dodjeljivanja akademskih stupnjeva licencijata (ekvivalent magisteriju) i doktorata (PhD), nudeći svojim studentima obrazovanje koje integrira pravne, povijesne, politološke i ekonomske discipline te, naravno, specifičnu stručnost u diplomatskim znanostima.
Diplomacija i zajedništvo Crkve
Nastavni će programi biti usko povezani s crkvenim disciplinama kako bi priprema svećenika-studenata spajala diplomatsko područje s dimenzijom zajedništva Crkve te se razvila u skladu s metodom rada Rimske kurije, evangelizacijom i misionarskim djelovanjem Crkve – kazao je kardinal. Osim toga, važan je i odnos između Crkve i društva, kao i dijalog sa suvremenom kulturom, koje se smatra temeljnim elementima vatikanske diplomacije – dodao je te istaknuo kako će također iz tog razloga, iako je Akademija organski uvrštena u strukturu Državnoga tajništva, različiti dikasteriji Rimske kurije biti uključeni u formaciju i u kolegijalna tijela Akademije.
Priprema u skladu s potrebama svijeta
„Zdravim realizmom“ koji obilježava njegovo pastoralno djelovanje, papa Franjo se ne ograničava na predlaganje reforme diplomatske izobrazbe temeljene isključivo na stjecanju teorijskoga znanja, nego potiče na pripremu koja odgovara potrebama svijeta koji se stalno mijenja – napomenuo je kardinal Parolin. U dokumentu Papa primjećuje da „nije dovoljno ograničiti se na stjecanje teorijskoga znanja, nego je potrebno razviti metodu rada i način života koji omogućuju potpuno razumijevanje dinamike međunarodnih odnosa“. Formacija treba biti usmjerena na razumijevanje konkretnih izazova s kojima se suočava sve više sinodska Crkva.
Cilj djelovanja – opće dobro, mir, promicanje vjerske slobode
Papa stoga ističe bitne kvalitete onih koji su pozvani predstavljati Apostolsku Stolicu u međunarodnim sjedištima; to su blizina, pozorno slušanje, svjedočanstvo, bratski pristup, dijalog te hrabrost i kreativnost. Te osobine moraju biti popraćene poniznošću i blagošću, koje čine bît svećeničkoga poslanja. Te su vrline duša diplomatskoga djelovanja kojemu je cilj opće dobro, mir i promicanje vjerske slobode.
Pozorno razlučivanje i promatranje stvarnosti
Na novinarovu primjedbu kako se s obzirom na rat u Ukrajini, u Gazi i na brojne druge, zaboravljene ratove, čini da diplomacija i multilateralizam, nažalost, više nemaju vrijednost i snagu koju su nekada imali, te na pitanje kako se ta reforma uklapa u međunarodni kontekst u kojemu se nalazimo, državni je tajnik istaknuo kako nas Sveti otac podsjeća da je samo pozornim razlučivanjem i pažljivim promatranjem stvarnosti koja se stalno mijenja, moguće dati smisao globalnim događajima i predložiti konkretne akcije.
Papinski diplomat – svjedok vjere
Papinski diplomat stoga nije samo stručnjak za tehnike pregovaranja, nego svjedok vjere, posvećen prevladavanju kulturnih, političkih i ideoloških barijera te izgradnji mostova mira i pravednosti – primijetio je kardinal. Takav pristup omogućuje Crkvi da razvije konkretne putove za mir, za vjersku slobodu svakog vjernika i za red među narodima, uvijek imajući na umu Kristovo poslanje i dobro cijeloga čovječanstva. U tom obnovljenom horizontu Papinska crkvena akademija ne postaje samo središte izvrsnosti u diplomatskim znanostima, nego i vježbaonica odgojitelja koji su pozvani voditi diplomaciju Svete Stolice, u stilu koji odražava središte evanđelja, a to je dijalog, pomirenje i mir.
Pristup diplomacije Svete Stolice izazovima suvremenoga svijeta
Reformom papa Franjo želi ažurirati pristup diplomacije Svete Stolice izazovima suvremenoga svijeta, odgovarajući na potrebe sve globaliziranijega i međusobno povezanoga suvremenog svijeta. Svrha je reforme ojačati vezu između istraživanja akademske izobrazbe budućih papinskih diplomata s konkretnim izazovima s kojima će se morati suočiti u svojim misijama u inozemstvu – istaknuo je kardinal Parolin te izrazio nadu da se neće samo obrazovati diplomatski stručnjaci, nego svećenici koji, svjesni univerzalnoga poslanja Crkve, mogu na globalne izazove odgovoriti kompetentno, s osjećajnošću i evanđeoskim duhom, noseći Papinu viziju diplomacije kao instrumenta mira, pravednosti i solidarnosti među narodima. (kta/rv)
