Jubilej riječke Crkve bit će proslavljen u subotu 14. lipnja, što će ujedno biti i liturgijska proslava blagdana sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije. Središnje misno slavlje na Trsatu u 10 sati predvodit će poseban izaslanik pape Lava XIV., bolonjski nadbiskup i predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Matteo Zuppi, izvijestila je Informativna katolička agencija.
Blagdanu prethodi trodnevnica u utorak, srijedu i četvrtak te večernja u petak uoči blagdana. Mise svakog od tih dana slavit će se u 18 sati u katedrali svetog Vida. Misu u utorak predvodio je gospićko-senjski biskup Marko Medo, u srijedu krčki biskup Ivica Petanjek, a misu u četvrtak predvodi porečki i pulski biskup Ivan Štironja. Nakon večernje u petak u katedrali, slijedi u 20.30 molitveno bdijenje u svetištu Gospe Trsatske.
Na sam blagdan svetog Vida u subotu središnja euharistijska proslava sv. Vida i 100. godišnjice uspostave Riječne nadbiskupije, koju predvodi Papin izaslanik kardinal Zuppi, bit će u 10 sati u svetištu Gospe Trsatske. Uoči mise, Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica izvest će u 9.45 Kolo svetog Tripuna.
U nedjelju će u katedrali misu na talijanskom jeziku u 9.30 predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, a završnu proslavu u 11 sati predvodit će riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Vikar za pastoral Riječke nadbiskupije Mario Gerić u emisiji Aktualno Hrvatskog katoličkog radija u četvrtak 12. lipnja podsjetio je da je papa Lav XIV. pismom potvrdio kardinala Zuppija kao svoga izaslanika na proslavi u Rijeci. Veza s papom znači puno, rekao je vlč. Gerić, podsjećajući i na poruku riječkog nadbiskupa Mate Uzinića u povodu ove svetkovine, koja upučuje na dvije temeljne ideje ovoga slavlja. „Jedno je jedinstvo a drugo je ljubav i svakako ovo jedinstvo Crkve, zajedništvo Crkve i u smislu sinodalnih nastojanja, sinodalnog hoda Crkve“, rekao je.
Središnji događaj je u subotu u svetištu Majke Božje Trsatske, koje je odabrano s razlogom. Jubilarna godina 2025. u Riječkoj nadbiskupiji započeta je „28. prosinca prošle godine, hodočašćem od trsatskoga svetišta, od Bazilike Majke Božje Trsatske do Katedrale svetoga Vida, spajajući dva najprepoznatljivija simbola kršćanskoga, katoličkoga identiteta grada Rijeke, vjernika grada Rijeke, Riječke nadbiskupije a i šire, a to su svakako Majka Božja Trsatska i Katedrala sv. Vida“, rekao je Gerić. Podsjetio je i da je 1969. godine na Trsatu bila proglašena Riječko-senjska nadbiskupija, tako da smatra logičnim da se i ovaj jubilej ondje proslavi.
Naglasio je i jedinstvo u različitosti, podsjećajući da mjesnu Crkvu čine i manjine koje joj daju svoj doprinos i uklapaju se u cjelinu Crkve: „Nastojimo živjeti kao jedinstvena Crkva u svim svojim različitostima koje možemo prepoznati i zateći u svakodnevnici našeg života“.
Podsjetio je i na ulogu laika u Crkvi, „koja je Božji narod“ i koja „ne može živjeti u potpunosti svoje poslanje u svijetu bez vjernika laika, koji su na direktan način uključeni u život svijeta“.
Gerić je i voditelj Povjerenstva za sinodalno savjetovanje Riječke nadbiskupije. Rekao je da je uložen velik trud da sinodalna dinamika dođe do svih. U bazičnim zajednicama u nadbiskupiji održano je nekoliko sinodalnih susreta. „Bilo je i onih koji su se čudili da ih se išta pita“, rekao je, dodavši kako ga veseli što su „sva ta razmišljanja, sve ono što je proizašlo iz toga osluškivanja i razgovora u Duhu mogli pretočiti u jednu čini mi se kvalitetnu sintezu sinodalnih savjetovanja s područja naše Nadbiskupije i koja može biti mali poticaj, priručnik za život župne zajednice, za život bazičnih zajednica“.
„To je naše poslanje, bez nadmenosti, bez odvajanja i bježanja od ovoga svijeta, nego ulazeći u iskustva, situacije ovoga svijeta, donositi upravo svjedočanstvo Boga i Njegove ljubavi za ovaj svijet koji onda može mijenjati obličje ovoga svijeta“, pojasnio je.
Samostalna biskupija u Rijeci ustanovljena je 25. travnja 1925., a 27. srpnja 1969., spajanjem Riječke i Senjsko-modruške ili Krbavske biskupije, ustanovljena je Riječko-senjska nadbiskupija i metropolija. Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica je odvojila dio teritorija Riječko-senjske nadbiskupije i na njemu uspostavila novu Gospićko-senjsku biskupiju, a drugi je dio preimenovala u Riječku nadbiskupiju.
Riječka nadbiskupija danas broji 90 župa, s oko 200 tisuća vjernika, na području koje ukupno broji oko 350 tisuća stanovnika. U nadbiskupiji djeluje 75 dijecezanskih svećenika i dvadesetak svećenika redovnika, a nadbiskupija u ovom trenutku ima pet bogoslova. (kta/ika)
