Oružane snage, policija i druge službe koje se brinu za sigurnost, 8. i 9. veljače 2025., obilježavaju Jubilej. Događaj je prožet s tri glavna momenta: hodočašće pred Sveta vrata Bazilike sv. Petra; koncert na Piazzi del Popolo; u nedjelju u 10.30 misa na Trgu sv. Petra za koju je previđeno da ju predslavi papa Franjo.
Povodom drugoga, među velikim događajima Svete godine, Vatican News priredio je prilog u kojem su podsjetili na neke govore papā upućenih vojnicima.
Vojnicima, rekao je Ivan Pavao II. tijekom Velikog jubileja 2000. godine, pristoji uloga stražara koji gleda daleko kako bi otklonio opasnost
Papa ima dragocjene saveznike za očuvanje i promicanje bratstva. Riječ je o graditeljima mira, među kojima su muškarci i žene koji su uz ranjivo stanovništvo na područjima koja potresaju napetosti i sukobi. Mir na zemlji, duboka čežnja ljudskih bića svih vremena – piše papa Ivan XXIII. u enciklici Pacem in Terris – može se uspostaviti i učvrstiti samo uz puno poštovanje poretka koji je uspostavio Bog. Pravi mir – stoji nadalje u tom dokumentu – može se izgraditi samo u međusobnom povjerenju. Mirotvorci su zagovornici tog povjerenja, kvasac koji može učiniti da ljudska obitelj raste u bratstvu.
Pape i oružane snage
Vojsku čine vojnici, predstavnici različitih naroda, ali prije svega muškarci i žene žedni Boga i mira, dar koji svoj istinski korijen nalazi jedino u Isusu. To je pogled kojim Pape vide, u njegovoj najdubljoj i najautentičnijoj dimenziji, svijet vojnika. Tijekom jubilejskih godina tisuće predstavnika oružanih snaga sudjeluju u slavljima i hodočašćima. U tom je okviru i jubilej Oružanih snaga, policije i snaga sigurnosti koji se održava 8. i 9. veljače. U takvim prigodama razmišljanja papā uvijek su obilježena ključnom riječi: mir.
Poziv na bratstvo
Sveta godina 1950. bila je prvi jubilej nakon strahota Drugoga svjetskog rata. U poruci upućenoj putem radija povodom Božića, 23. prosinca 1949., papa Pio XII. izrazio je nadu da će ta jubilejska godina, nakon vremena potresenoga žestokim borbama između suprotstavljenih vojski, biti godina velikog povratka, godina velikog oprosta.
Za ovu Svetu godinu očekujemo povratak međunarodnoga društva Božjim planovima, prema kojima su svi narodi, u miru a ne u ratu, u suradnji a ne u izolaciji, u pravednosti a ne u nacionalnoj sebičnosti, određeni da tvore veliku ljudsku obitelj, usmjerenu prema zajedničkom savršenstvu, u međusobnoj pomoći i pravednoj raspodjeli dobara, koja su Božje blago povjereno ljudima. Ljubljena djeco, ako nam se ikada prilika činila prikladnom da potaknemo vladare naroda na misli o miru, ova nam se Sveta godina čini najprikladnijom. Ona također želi značiti snažan podsjetnik i ujedno prinos bratstvu naroda.
Dužnost obrane mira
U Svetoj godini 1975. papa Pavao VI. predvodio je svečanu koncelebraciju u nedjelju 23. studenoga na Trgu svetog Petra, u kojoj je sudjelovalo više od 16.000 vojnika iz dvadeset zemalja.
Došli ste jer, više nego itko drugi, trebate mir; i za mir vi želite i morate raditi. Tu sjećanje na nedavne ratove – dva svjetska rata i opetovani lokalni sukobi – postaje bolno i goruće zbog žrtava koje su prouzročili, prekinutih mladih života i zbog previše nevine krvi koja je prolivena! Neka bude vjeran i častan naš spomen na tolike pale, a njihovim besmrtnim dušama mir u milosrđu Krista Spasitelja! Osim toga: za vas oružje ne želi biti za napad, nego samo i uvijek i svugdje za obranu; obranu, ako Bog da, koja ne zahtijeva uporabu oružja, nego koja teži samo tomu da dade snagu pravdi i miru (usp. Rim 13,4; Lk 3,14; 14,31).
Svakodnevna obveza
Godine 2000. tisuće vojnika proslavilo je Veliki jubilej uz papu Ivana Pavla II., koji je mir istaknuo kao “temeljno pravo svakog čovjeka”. Papa Wojtyła, sin poljskog vojnika, podsjeća na djelo pacifikacije u zemljama razorenima apsurdnim ratovima, na pomoć pruženu stanovništvu pogođenom prirodnim katastrofama. U homiliji održanoj 19. studenoga te Svete godine, Papa se osvrnuo na svakodnevno zauzimanje za mir.
Tko može bolje od vas, dragi vojnici i članovi policije, mladići i djevojke, svjedočiti o nasilju i razarajućim silama zla koje je prisutno u svijetu? Protiv njih se borite svakoga dana: naime, pozvani ste braniti slabe, štititi poštene, promicati miran suživot naroda. Svatko je od vas prikladan za ulogu stražara koji gleda daleko kako bi otklonio opasnost i posvuda promicao pravednost i mir.
Mostovi i sijači
Godine 2016., tijekom jubilejske audijencije, papa Franjo je uputio pozdrav predstavnicima oružanih snaga i policije iz brojnih krajeva svijeta koji su hodočastili u Rim povodom Izvanrednog jubileja milosrđa. Nit vodilja tog događaja, “Njegova su vrata uvijek otvorena”, podsjeća nas da milosrđe ima veliko mjesto u vojnoj stvarnosti. Papa je istaknuo temeljnu ulogu vojske u jamčenju sigurnosti naroda i institucija u svim krajevima svijeta.
Misija je redarstvenih snaga – vojske i policije – osigurati sigurno okruženje, kako bi svaki građanin mogao živjeti u miru i spokoju. U svojim obiteljima, na raznim područjima u kojima djelujete, budite oruđe pomirenja, graditelji mostova i sijači mira. Naime, pozvani ste ne samo spriječiti, upravljati ili prekinuti sukobe, nego i pridonijeti izgradnji poretka utemeljenoga na istini, pravednosti, ljubavi i slobodi, prema definiciji mira svetoga Ivana XXIII. u enciklici Pacem in Terris. Afirmacija mira nije lak pothvat, osobito zbog rata koji otvrđuje srca i povećava nasilje i mržnju. Potičem vas da se ne obeshrabrite. Nastavite svoj put vjere i otvorite svoja srca Bogu milosrdnom Ocu koji se ne umara opraštati nam. Pred svakodnevnim izazovima učinite da svijetli kršćanska nada koja je sigurnost pobjede ljubavi nad mržnjom i mira nad ratom.
Mirovne snage
Riječi papāupućene predstavnicima vojnoga svijeta uvijek su poticaj da stanu na stranu čovjeka, pravednosti i mira. Taj poticaj snažno odjekuje i u ovom Jubileju nade. Među graditeljima mira, više od 76.000 su muškarci i žene iz Ujedinjenih naroda i dolaze iz više od 120 zemalja. Angažirani su u mirovnim operacijama na područjima zahvaćenima sukobima u Africi, Aziji, Europi i na Bliskom istoku. Štite civile, brane ljudska prava i jačaju institucije na nekim od najopasnijih i najnestabilnijih mjesta na svijetu. Od prve operacije 1948. godine, više od 4300 tih mirotvoraca poginulo je tijekom izvođenja misija u slojevitim međunarodnim situacijama. Ne možemo zaboraviti nacije razdvojene sukobima koji još i danas krvave svijet. I ne možemo zaboraviti mirovne snage koje štite mnoštvo izbjeglica koji bježe od rata, te budućnost naroda.
(kta/rv)
