Boston, Massachusetts, 17. lipnja 2024. / 07:00 ujutro
Dok Sveučilište Harvard prolazi kroz proces vraćanja nekih od tisuća domorodačkih ljudskih ostataka u svom posjedu onima koji su s njima povezani kulturnim, nasljednim ili vjerskim vezama, jedna katolička skupina poziva sveučilište da vrati svetu prvoklasnu relikviju sv. . Sebastijana Katoličkoj crkvi.
“Odgovarajuće mjesto za relikviju svetog Sebastijana je katolička crkva, kapelica ili svetište, a ne knjižnica sekularnog sveučilišta”, rekao je CJ Doyle, izvršni direktor Katoličke akcijske lige Massachusettsa. fakultet Fix u svibnju.
“Harvard bi trebao učiniti pravu stvar i donirati ga lokalnoj katoličkoj crkvi”, rekao je.
U izjavi za CNA, glasnogovornica Harvardske knjižnice Kerry Conley rekla je da je relikviju škola nabavila kupnjom od antikvarijata 2021. godine.
Relikviju od kosti, u relikvijaru medaljona, prati potvrda o autentičnosti Katoličke crkve s dva nečitka potpisa, prema njezinom opis na web stranici Harvardske knjižnice.
Grb biskupa Nicole Angela Maria Landinija, titularnog biskupa Porphyreona – koji je današnji Jieh, Libanon – i generalnog vikara Vatikanske kurije nalazi se na potvrdi koja nosi datum 12. listopada 1774. godine.
Na kartuši na relikvijaru stoji “S. Simonii Ap”, što ukazuje na to da je “u njoj možda prije bila relikvija sv. Šimuna Zelota”, stoji u opisu.
Relikvija se nalazi u Knjižnici Houghton u posebnim zbirkama, prostoru koji je dostupan samo osoblju i istraživačima na zahtjev.
Conley je to rekao, iako je sveučilište relikviju uvrstilo u 2022 izvješće s detaljima o ljudskim ostacima koji se nalaze u muzejskim zbirkama Harvarda, predmet “nije testiran i ne znamo je li doista ljudski, niti možemo reći datira li iz trećeg stoljeća.”
“Uključena je u sveučilišno izvješće jer je dokumentacija koju je pratila tvrdila da je kost ljudska; međutim, nema genetskog testiranja ili datiranja ugljikom koji bi potvrdili tu tvrdnju,” rekla je.
Tko je sveti Sebastijan?
U postsinodalnoj apostolskoj pobudnici pape Franje iz ožujka 2019 Christus Vivit, Sveti je Otac govorio o svetom Sebastijanu kao uzoru mladima.
“U trećem stoljeću, sveti Sebastijan je bio mladi kapetan pretorijanske garde. Rečeno je da je stalno govorio o Kristu i pokušavao obratiti svoje drugove, do te mjere da mu je bilo naređeno da se odrekne svoje vjere”, napisao je Sveti Otac.
“Budući da je odbio, bio je pogođen strijelama, ali je preživio i nastavio neustrašivo naviještati Krista. Na kraju je Sebastian išiban do smrti”, napisao je Papa.
Prvocrkveni mučenik zaštitnik je streličara i sportaša.
Je li relikvija stvarna?
Postoje mnogi navodni relikti koji zapravo uopće nisu pravi relikti, kaže Sean Pilcher, stručnjak za relikvije i direktor Sacraorganizacija koja promiče štovanje relikvija uz njihov popravak i provjeru autentičnosti.
“Pitanje je manje o tome jesu li to stvarni ljudski ostaci jer u osnovi nema sumnje da se radi o ljudskim ostacima. Pitanje je: ‘Je li to relikt kakav se predstavlja? Jesu li kosti u relikvijaru kosti tog sveca ili je riječ o krivotvorini?’”, rekao je Pilcher u telefonskom razgovoru za CNA.
Pilcher, koji je radio s tisućama relikvija, rekao je da ne bi mogao izdaleka potvrditi autentičnost navodne relikvije svetog Sebastijana na Harvardu.
“Morao bih ispitati i usporediti izvore, saznati odakle je došao, pogledati pečat i dokument i neke druge opipljive stvari o relikviji”, rekao je.
Treba li Harvard vratiti relikt?
Ako je relikvija autentična, ima li Harvard obvezu predati je Katoličkoj crkvi?
U e-poruci CNA-u, otac Carlos Martins, još jedan stručnjak za relikvije i direktor Blago Crkverekao je “da”.
“Da, kao i svaka organizacija koja dođe u posjed nečega što crkva ili druga organizacija smatra duboko svetim, kao što je nacija”, napisao je.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
“Zamislite da je pojedinac nekako došao u zakonsko vlasništvo nad originalnom kopijom Deklaracije o neovisnosti”, napisao je Martins. “Iako bi za njega moglo biti primamljivo da ga zadrži – ili čak proda za veliku svotu koju bi postigao – plemenita, časna i moralna stvar je vratiti ga građanima Sjedinjenih Država.”
“Mora se pokazati velika osjetljivost i samonadilaženje kad god drugi nešto smatraju svetim”, rekao je svećenik.
“Ono što je sveto nije samo važno. To je dio samog identiteta ljudi koji ga takvim drže. Teška je nepravda da se predmet profanira ili čak samo otuđi od tih ljudi.”
Hoće li Harvard dati relikviju Crkvi?
A politika koji je Harvard postavio 2022. godine uspostavio je proces povrata ljudskih ostataka i drugih svetih predmeta u posjedu sveučilišta, ali napominje da će se povrati vršiti “od slučaja do slučaja”.
Podnositelji zahtjeva moraju se obratiti sveučilištu i pružiti dokaze o “važenju” za svoj zahtjev za predmet ili ostatke, kaže se u politici.
“Zahtjevi bi trebali pokazati značaj predmeta za podnositelja zahtjeva, kategoriju koja može uključivati svetu, kulturnu, vjersku, nacionalnu, komunalnu ili povijesnu važnost. Kako nepostojanje predmeta utječe na zajednicu podnositelja zahtjeva? Čini li predmet značaj ili neki drugi atribut neprikladnim za izlaganje i/ili nastavak istraživanja? Ima li drugih podnositelja zahtjeva?” kaže politika.
Od 7. lipnja nitko se nije obratio Harvardu tražeći relikviju svetog Sebastijana, prema Conleyju.
Bostonska nadbiskupija nije odgovorila na zahtjev za komentar o navodnoj relikviji na Harvardu.
Politika Harvarda za povrat ljudskih ostataka je proširenje o predanosti škole da ispuni svoju zakonsku obvezu kako je navedeno u saveznom zakonu putem Zakona o zaštiti grobova i repatrijaciji američkih domorodaca iz 1990. (NAGPRA). Taj zakon predviđa povrat indijanskih ljudskih ostataka i kulturnih predmeta domorodačkim narodima.
Holly Jensen, glasnogovornica Harvardskog fakulteta za umjetnost i znanost, izjavila je za studente sveučilišta Harvard novine u veljači da je školski muzej Peabody vratio u domovinu više od 40% od svojih više od 10.000 domorodačkih “predaka” koje drži pod NAGPRA-om.
Muzej Peabody napisao je na svojoj web stranici da je “kako bi se pozabavilo povratom kulturnih predmeta izvan NAGPRA-e, Sveučilište Harvard objavilo smjernice o razmatranju zahtjeva za povrat predmeta u zbirkama Sveučilišta Harvard (2022.)”, što je naziv politike.
Relikvije u drugim muzejima
Prema Pilcheru, problem relikvija na svjetovnim mjestima širi je od samog Harvarda: “Svaki umjetnički muzej razumne veličine u velikom američkom gradu posjeduje svete relikvije.”
U Institutu za umjetnost u Chicagu postoji relikvija svete Kristine. Muzej također ima relikvije Ane, sv. Bernward i Godehard od Hildesheima, Anijana i Lovre.
U Clevelandskom muzeju umjetnosti postoji još jedan koštani relikt svetog Sebastijana. A u njujorškom Metropolitan muzeju postoji bakreni relikvijar iz Italije za koji se navodno nalazi zub svete Marije Magdalene.
Čini se da neki relikvijari u američkim muzejima još uvijek drže predmete u sebi, kao na primjer ovaj s Instituta za umjetnost u Detroitu. Međutim, njegova internetska izložba ne precizira nalazi li se relikvija još uvijek u njoj.
Martins je rekao da relikvije “posjeduju urođenu svetost” i da ih je prema kanonskim zakonima zabranjeno prodavati.
“Nisu sakramentali (npr. krunice, voda, škapulari, raspela) koji su blagoslovljeni i postaju sveti kroz blagoslov (tj. voda koja je blagoslovljena zove se sveta voda)”, rekao je.
“Relikvije su svete same po sebi jednostavno zato što su ono što jesu – predmet povezan sa svecem, koji je ‘hram Duha Svetoga’,” rekao je.
Josip Bukuras novinar je Katoličke novinske agencije. Joe ima prethodno iskustvo rada u državnoj i saveznoj vladi, u neprofitnim organizacijama i katoličkom obrazovanju. Pridonio je nizu publikacija, a njegovo izvješćivanje citirali su vodeći izvori vijesti, uključujući New York Times i Washington Post. Diplomirao je političke znanosti na Katoličkom sveučilištu u Americi. Nalazi se izvan područja Bostona.
