Društveni i politički problemi koji muče suvremeno društvo mogu se riješiti samo dopuštanjem Duhu Svetom da izliječi unutarnje nemire čovječanstva, rekao je papa Franjo.
“Oko nas je, možemo reći, vanjski kaos, društveni kaos, politički kaos. Mislimo na ratove, mislimo na toliko djece koja nemaju dovoljno za jesti, toliko društvenih nepravdi. To je vanjski kaos”, rekao je. rekao je na svojoj općoj audijenciji na Trgu sv. Petra 29. svibnja.
“Ali”, rekao je, “postoji i unutarnji kaos. Unutar svakoga od nas ne možemo izliječiti ono prvo ako ne počnemo iscjeljivati ovo drugo.”
Započinjući novu seriju govora za publiku, “Duh i zaručnica”, o odnosu između Duha Svetoga i Crkve, Kristove zaručnice u kršćanskoj teologiji, Franjo je zamolio kršćane da svoju “unutarnju zbunjenost pretvore u jasnoću kroz Duha Svetoga .”
“Božja je sila ta koja to čini”, rekao je. “Otvorimo svoja srca kako bi on to mogao ostvariti.”
Franjo je rekao da se već u prvim redcima Biblije, izvještaju Knjige Postanka o Bogu koji je stvorio nebo i zemlju, “Duh Božji ovdje pojavljuje kao tajanstvena sila koja pokreće svijet iz njegovog početnog bezobličnog, napuštenog i sumornog državu u njeno uređeno i harmonično stanje.”
“Duh stvara harmoniju, harmoniju u životu i u svijetu”, rekao je dodavši da je Duh Sveti onaj koji pokreće kreaciju iz “kaosa u kozmos, odnosno iz zbrke u nešto lijepo i uređeno”.
I Novi zavjet pripovijeda kako je Duh prisutan u ključnim trenucima novog stvaranja, rekao je Franjo, kao kada se golubica spušta preko Jordana tijekom Isusova krštenja ili kada Isus diše na učenike i upućuje ih da “prime Duha Svetoga “kao što je Bog udahnuo život u Adama.
Ali sveti Pavao je bio taj koji “uvodi novi element u odnos između Duha i stvorenja” identificirajući uzrok patnje prisutne u stvorenju kao “pokvarenost i grijeh čovječanstva koji je (stvorenje) odvukao u otuđenje od Bog.”
“Ovo vrijedi i danas kao što je bilo i onda”, rekao je. “Vidimo pustoš koji je čovječanstvo napravilo i nastavlja činiti kreaciji,” posebno od strane onih koji imaju “veću sposobnost iskorištavanja njegovih resursa”.
Franjo je veličao uzor svetog Franje Asiškog koji nam “pokazuje izlaz, da se vratimo u sklad Duha: put razmatranja i slavljenja”.
Poziv čovječanstva na zemlji, rekao je papa, “radi se o tome da se radost razmišljanja stavi ispred radosti posjedovanja”, istaknuvši da se “nitko nije više radovao stvorenjima od Franje Asiškog, koji nije želio posjedovati nijedno od njih”.
Nakon govora, Franjo je govorio o prvoj crkvenoj proslavi Svjetskog dana djeteta, održanoj u Rimu od 25. do 26. svibnja, te o susretu s ukrajinskom djecom koja su stradala u ratu.
“Rat je uvijek okrutnost; ova djeca moraju početi hodati (s umjetnim nogama), kretati se s umjetnim rukama; izgubila su osmijeh”, rekao je. “Strašno je, vrlo tužno, kada dijete izgubi osmijeh, pomolimo se za ukrajinsku djecu.”
Papa je također zamolio za molitve za Palestinu, Izrael i Mjanmar te druge zemlje u ratu.
Franjo je također istaknuo da je 29. svibnja blagdan svetog Pavla VI., “gorljivog pastira ljubavi prema Isusu i Crkvi i čovječanstvu”, te je potaknuo ljude da čitaju “Evangelii Nuntiandi”, apostolsku pobudnicu svetog Pavla VI. o evangelizaciji u moderni svijet za koji je rekao da je “još uvijek aktualan”.
Napisan nakon Biskupske sinode o evangelizaciji 1974., dokument razrađuje ulogu svih kršćana, a ne samo članova klera, u dijeljenju Evanđelja.
