Papa Lav XIV. posjetio najstarije sveučilište u Rimu „Sapienza“

Papa je u govoru pružio opsežno promišljanje koje je obuhvatilo zabrinutost zbog ponovnog naoružavanja država pod krinkom strategija obrane; poticaj da inteligenciju i hrabrost upotrijebimo u traženju pravednosti, mira i očuvanja Zemlje, kao i u etičnoj uporabi tehnologija; poziv na slušanje mladih.

U sveučilišnom svijetu u kojem znanje oblikuje i obrazuje umove i savjesti, rimski biskup ponovno je snažno rekao „ne“ ratu i smrtonosnoj spirali kojom se on hrani.

„Ono što se događa u Ukrajini, u Gazi i na području Palestine, u Libanonu i Iranu opisuje nehumani razvoj odnosa između rata i novih tehnologija u spirali uništenja. Studij, istraživanje i ulaganja trebaju ići u suprotnom smjeru: neka budu radikalno ‘da’ životu! ‘Da’ nevinom životu, ‘da’ životu mladih, ‘da’ životu naroda koji zazivaju mir i pravednost“, potaknuo je Papa.

Svjestan da novim generacijama ostaje svijet koji je izobličen ratovima i ratnim riječima, Sveti Otac pozvao je odrasle na odgovornost i istaknuo da je riječ o ‘onečišćenju’ razuma koje s geopolitičke razine prodire u svaki društveni odnos. Potaknuo je stoga da ne podlegnu lakim pojednostavljivanjima povijesti, da uzmu u ruke Ustav te ponovno otkriju vrijednosti na kojima se temelje demokracije te sloboda naroda i pojedinaca.

Pritom je dodao: „Trebamo ispraviti pojednostavljivanje koje stvara neprijatelje, osobito na sveučilištima, brigom za složenosti i mudrim njegovanjem sjećanja. Posebno ne smijemo zaboraviti dramu 20. stoljeća. Vapaj ‘nikada više rata!’ mojih prethodnika, tako usklađen s odbacivanjem rata zajamčenim talijanskim Ustavom, potiče nas na duhovni savez s osjećajem za pravednost koji prebiva u srcima mladih, s njihovim pozivom da se ne zatvaraju unutar ideologija i nacionalnih granica.“

Osvrćući se na povećane vojne troškove, osobito u Europi, Papa je ponovno upozorio da je riječ o iznimno opasnom putu te pozvao na oslobađanje jezika od iskrivljavanja i obmana.

„Ne smijemo nazivati obranom ponovno naoružavanje koje povećava napetosti i nesigurnost, osiromašuje ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, oslabljuje povjerenje u diplomaciju i obogaćuje elite kojima nije nimalo stalo do općeg dobra“, poručio je.

Rimski biskup dodao je da valja bdjeti nad razvojem i primjenom umjetne inteligencije u vojnom i civilnom području kako ljudske odluke ne bi bile lišene odgovornosti i kako se ne bi povećala tragičnost sukoba. To je upozorenje posebno važno u vremenu dosad nezabilježene brzine u područjima istraživanja koja trebaju smjernice prema ciljevima koji promiču život, a ne onima koji donose smrt i samouništenje.

Osvrnuo se na razloge nezadovoljstva među mnogim mladima ističući da „tu nelagodu trebamo vidjeti, priznati i prihvatiti, a ne stigmatizirati; trebamo pomoći mladima da je nadvladaju kako strašne nepravde svijeta ne bi ugušile talente i energiju te slomile nade.“

Papa je također podsjetio da nitko ne može ukrasti budućnost mladićima i djevojkama, ali i istaknuo da je važno držati pod kontrolom osjećaj tjeskobe da se moramo svidjeti drugima, koji je često u korijenu teškoća i nemira te životne dobi.

„To danas sve više ovisi o pritisku povezanom s očekivanjima i postignućima. To je sveprisutna laž iskrivljenog sustava koji ljude svodi na brojke, pojačavajući međusobno natjecanje i osjećaj tjeskobe. Upravo ta duhovna nelagoda mnogih mladih podsjeća nas da nismo zbroj onoga što posjedujemo, ni slučajno stvorena tvar u nijemom svemiru. Mi smo želja, a ne algoritam!“, pojasnio je.

Valja pretvoriti nemir u proročanstvo, istaknuo je Sveti Otac osvrćući se na brigu o zajedničkom domu. Više od deset godina nakon enciklike Laudato si’ , rimski biskup primijetio je da je paradigma posjedovanja i konzumerizma ugušila dobre namjere i dobre prakse nadahnute enciklikom pape Franje. No došlo je vrijeme za novi zamah, za prijelaz s tumačenja na djelovanje, rekao je te dodao: „Proučavajte, njegujte i čuvajte pravednost! Zajedno sa mnom i s mnogom braćom i sestrama budite graditelji istinskoga mira: razoružanog i razoružavajućeg mira, poniznog i postojanog, radeći na slozi među narodima i na zaštiti Zemlje.“

Znanje ne služi samo postizanju profesionalnih ciljeva, nego i razlučivanju vlastitog identiteta, istaknuo je na kraju papa Lav XIV. obraćajući se osobito nastavnicima i profesorima. Napomenuo je da u tom zvanju postoji odgovornost koja se ne može svesti na pragmatično prenošenje činjenica. „Podučavanje je oblik ljubavi, jednako kao što bi to trebalo biti spašavanje migranata na moru, siromaha na ulici ili očajnih savjesti. Riječ je o tome da uvijek i bezuvjetno volimo ljudski život, da cijenimo njegove mogućnosti, da govorimo srcima mladih, a ne samo njihovom znanju. Podučavanje tada postaje svjedočenje vrijednosti vlastitim životom: to je briga za stvarnost, prihvaćanje onoga što još ne razumijemo i govorenje istine“, zaključio je Lav XIV.